hrvatski

Sinteza propilnih estera masnih kiselina i primjenska svojstva mješavina s mineralnim dizelom

Zbog sve manjih rezervi fosilnih goriva, a sve većih zahtjeva za energijom, svijet se okreće procesima pretvorbe biomase u tekuća goriva. Jedno od tih goriva je biodizel, alkilni ester masnih kiselina čijim izgaranjem nastaje manje stakleničkih plinova. Biodizel se najčešće dobiva reakcijom transesterifikacije triglicerida iz biljnih ulja ili životinjskih masti i alkohola, najčešće metanola. Nedostatak biodizela naspram mineralnog dizela je niža toplinska vrijednost i loša niskotemperaturna svojstva. Jestiva ulja su rafinirana i imaju manji sadržaj slobodnih masnih kiselina pa se reakcija transesterifikacije provodi uz bazični katalizator te tako ne dolazi do stvaranja sapuna u velikoj mjeri. Propanol i viši alkoholi u odnosu na metanol i etanol imaju određene prednosti poput bolje mješljivosti s dizelom, veće hidrofobnosti, cetanskog broja i toplinske vrijednosti. U ovom radu sintetizirani su propilni esteri masnih kiselina reakcijom transesterifikacije triglicerida iz suncokretovog ulja i propanola uz bazični katalizator (KOH). Kako bi se ispitala molekulska međudjelovanja i njihov utjecaj na primjenska svojstva pripremljene su mješavine osnovnih komponenata, dizela, biodizela i propanola. Primjenska svojstva koja su ispitana normiranim metodama su viskoznost, gustoća, točka filtrabilnosti i mazivost. Mješavine su dodatno karakterizirane infracrvenom spektroskopijom s Fourierovom transformacijom (FTIR), diferencijalnom pretražnom kalorimetrijom (DSC) te mjerenjem površinske napetosti, kontaktnog kuta i indeksa refrakcije.

biodizel ; suncokretovo ulje ; propanol ; transesterifikacija

nije evidentirano