Prilog poznavanju likovnih kulturnih veza Dubrovnika i Bugarske (CROSBI ID 70352)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija
Podaci o odgovornosti
Lupis, Vinicije B.
hrvatski
Prilog poznavanju likovnih kulturnih veza Dubrovnika i Bugarske
Povezanost Dubrovnika i Bugarske datira još od XIII. stoljeća i uz znane političke veze, zrcali se i u boravku jednog bugarskog kovača Georgiusa Bulgarusa 1282. godine. Autor u svom radu obrađuje renesansnu sliku Gospe s Kristom iz armenske crkve sv. Kevorka u Plovdivu i datira je u početak XVI. stoljeća i vezuje se dubrovački likovni krug. Ujedno radi se o prvoj renesansnoj slici pronađenoj u Bugarskoj. Slika je bila dio večeg likovnog ansambla, to jest poliptiha o čemu svjedoče ostatci otiska kapitela lukova, stupića i ulaganja u poliptih. Autor rada povezuje je uz djelatnost fra Marka Beneše, čiji se poliptih čuvao u bugarskom franjevačkom samostanu sv. Antuna Opata kraj Čiprovca. U armenskoj crkvi u Plovdivu čuva se i gotički enkolpion iz XV. stoljeća, blizak onovremenoj dubrovačkog produkciji. U Nacionalnoj galeriji u Sofiji čuvaju se djela hrvatskih slikara iz dubrovačke okolice: Vlaha Bukovca i Mata Celestina Medovića. Posebno je važan utjecaj Dubrovnika kao mjesta likovne inspiracije na bugarske slikare Benča Jordanova Obreškova i Maria Žekova, koji je i cijelu jednu godinu boravio u Dubrovniku. Slikar Žekov najznačajniji bugarski marinist naslikao je cijeli niz dubrovačkih pejzaža. Bugarski slikar iz Stare Zagore, školovan u Francuskoj, gotovo cijeli svoj život je proveo na putovanjima od francuske Rivijere, Bospora, Dalmacije i Crnog mora. Bugarski kipar Asen Nikola Pejkov 1940. u Rimu izrađuje brončanu plaketu sv. Vlaha, po narudžbi obitelji Mirošević – jugoslavenskog diplomata tada u Rimu. Jedan carigradski fotograf Pascal Sebah na poseban način povezao je Hrvate i Bugare, jer su se u njegovom carigradskom foto-ateljeju portretirali brojni bugarski uglednici, ali i hrvatski brodovlasnici iz obitelji Kovačević iz Vignja na poluotoku Pelješcu. Među njima je bio i Georgi Benkovski (1843. – 1876.), vođa antiosmanskog Travanjskog ustanka 1876. - u četvrtom revolucionarnom distriktu. Ova osebujna osoba koja je živjela u Carigradu, Smirni i Aleksandriji. Postavši članom Bugarskog Središnjeg Revolucionarnog Komiteta 1875. aktivno se uključio u Travanjski ustanaka, a poslije njegova sloma sa 200 subora ustanovio je Leteči odred (Hvarkovata četa) U Odredu je bilo šest Hrvata iz Dalmacije. Svakako, kulturne i umjetničke veze Dubrovnika i Bugarske možemo pratiti od XIII. do XX. stoljeća. One su bile u nekim stoljećima intezivnije, ali iz stoljeća u stoljeće možemo pratiti njihov kontinutet, i predstavljaju bitne satavnice obaju nacionalnih identiteta.
Surp Kevork, Plovdiv, Pascal Sebah, Mario Zhekov, Asen Peykov, Bencho Obreshkov
nije evidentirano
engleski
Contribution to the kknowledge of the art cultural relations of Dubrovnik and Bulgaria
nije evidentirano
Surp Kevork, Plovdiv, Pascal Sebah, Mario Zhekov, Asen Peykov, Bencho Obreshkov
nije evidentirano
Podaci o prilogu
83-106.
objavljeno
Podaci o knjizi
Bulgarian - croatian scientific, cultural and spiritual relations
Eldarov Svetlozar, Balcheva Antoaneta, Ognyanova Irina, Mindova Lyudmila
Sofija: Institute of Balkan Studies and Centre of Tracology at the Bulgarian Academy of Sciences
2021.
978-619-7179-18-7