hrvatski

Ublažavanje posljedica požara na hrvatskom mediteranu

U Mediteranskom području Republike Hrvatske opasnost od pojave požara povećava se uslijed depopulacije ruralnih područja i napuštanjem poljoprivrednih površina. Posljednjih desetljeća bilježi se povećani broj otvorenih požara s degradirajućim utjecajem na tla i vodu. Međutim, malčiranje se pokazala kao učinkovita mjera za ublažavanje posljedica požara, te za povećanje kvalitete tla u post-požarnom periodu. U zaleđu grada Šibenika (43°45'N 15°56'E ; 150 m.n.v.), požar je izbio 28. srpnja 2019., te se raširio na površini od 900 ha i zahvatio poljoprivredno zemljište dominantne kulture Olea europea L. (maslina) i napušteni pašnjak dominante kulture Pinus halepensis Miller (alepski bor). Dvadeset pet dana nakon požara, oprema za mjerenje erozije i degradacije tla postavljena je na opožarenom području. Primijenjena su da tretmana malča (lišće masline i iglice alepskog bora) u količini od 0.5 kg m-2 na površini od 10 m2 po tretmanu kako bi se ublažile i pratile posljedice požara na tlo.Ciljevi istraživanja su: identificirati odnos između oborina i svojstva tla u odnosu na otjecanje, eroziju i gubitak hranjiva u post-požarnom periodu, pratiti promjenu u tlu na opožarenom zemljištu usporedno s utjecajem dva tipa malča, te pratiti vremenski povratak vegetacije na opožarenu površinu.

požar, malč, kvaliteta tla i vode

nije evidentirano