hrvatski

Gljivične bolesti šećerne repe u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na njihovo suzbije

Gljivične bolesti šečerne repe u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na njihovo suzbijanje - Analizama zdravstvenog stanja sjemena 11 sorti šećerne repe ustanovljeno je koje se gljive najčešće prenose sjemenom u našoj zemlji. Neke od njih su važni uzročnici bolesti šećerne repe (Cercospora beticola, Phoma betae, Fusarium spp., Rhizoctonia solani, Alternaria tenuis). Provjerene su i tri metode analiziranja zdravstvenog stanja sjemena (metoda na filter papiru, metoda ispiranja i metoda na hranjivoj podlozi). Ocjenjena je djelotvornost fungicida za tretiranje sjemena šećerne repe. Svi su odlično djelovali na gljivu Phoma betae, zadovoljavajuće na gljive Rhizoctonia solani i Alternaria tenuis, a slabo na Fusarium sp. Praćena je pojava gljivičnih bolesti u usjevima šećerne repe na različitim lokacijama. Najvažnija bolest u našoj zemlji - pjegavost lista, javljala se uvijek u tolikoj mjeri da se je morala suzbijati fungicidima. Testirana je i djelotvornost fungicida za tretiranje usjeva šećerne repe na uzročnika pjegavosti lista, gljivu Cercospora beticola. Najvišu djelotvornost imali su sistemični fungicidi iz grupe inhibitora sinteze ergosterola (ISE) i njihove kombinacije s fungicidima na bazi trifenil-kositrenih soli. Benzimidazoli su pokazali veoma nisku djelotvornost zbog rezistentnosti gljive C. beticola na njih. Na listu i korjenu šećerne repe nađene su i neke gljivice koje se ne spominju u našoj literaturi, a to su: Colletotrichum coccodes (Wallr.) Hughes sin. C. atramentarium (Berk. & Br) Tauben ; Rhizopus stolonifer (Ehrenb.) Lind, sin. R. nigricans Ehrenb ; Botrytis cinerea Pers. ex Fr. ; Verticillium sp. -

šećerna repa ; gljivične bolesti, sjeme, list, zaštita

nije evidentirano