hrvatski

Silver Fir Decline in Pure and Mixed Stands at Western Edge of Spread in Croatian Dinarides Depends on Some Stand Structure and Climate Factors

Osutost krošanja je jedan od pokazatelja vitaliteta stabala, a s obzirom na osutost krošanja, obična jela je jedna od najugroženijih vrsta crnogorice u Hrvatskoj. Ciljevi ovog rada su bili utvrditi odnos između osutosti krošanja stabala obične jele i nekih klimatskih i strukturnih čimbenika, dinamiku i vrijeme prijelaza stabala obične jele između klasa osutosti te preživljenje stabala obične jele u odnosu na osutost krošanja osamnaestgodišnjeg razdoblja monitoringa. Analizirani su podaci o osutosti obične jele u dva različita šumska ekosustava: čistoj sastojini obične jele na silikatu i mješovitoj sastojini obične jele i obične bukve na vapnencu. Klimatski uvjeti, poglavito vegetacijske temperature zraka, iznos potencijalne evapotranspiracije te deficit vode u sušnoj sezoni, imaju značajan utjecaj na osutost krošanja. Međutim, utjecaj strukturnih čimbenika je veći nego utjecaj klime. U mješovitoj bukovo jelovoj sastojini, gdje prevladavaju stabla manjih dimenzija, osutost se povećava sa smanjenjem prsnog promjera, promjera krošnje, položajem stabla u sastojini i osvijetljenošću krošnje stabala. U čistoj jelovoj sastojini gdje prevladavaju stabla većih dimenzija, osutost krošanja se povećava sa smanjenjem promjera krošnje, većom asimetrijom krošnje, većom osvijetljenošću krošnje i kod stabala s izrazitim rodinim gnijezdom. Nakon provedenog 18 godišnjeg perioda monitoringa utvrđeno je da je u mješovitoj sastojini obične jele i obične bukve sa stablima manjih dimenzija odumrlo 13, 4 % jelovih stabala, dok je u čistoj jelovoj šumi sa stablima velikih dimenzija odumrlo 21, 5 % jelovih stabala.

osutost krošanja, obična jela, preživljenje, klima, struktura sastojina

nije evidentirano