hrvatski

Alternativne i državne škole: roditeljska mišljenja, aspiracije, nedoumice i mogućnosti

Alternativne škole u svojoj definiciji slobodne su, privatne škole koje mogu osnivati pravne ili fizičke osobe, a roditeljima predstavljaju izbor jednako kao i državne škole. U Republici Hrvatskoj zastupljene su u manjoj mjeri nego državne škole te se od njih razlikuju u didaktičko-metodičkom pogledu. Alternativne škole svoje didaktičko-metodičke ciljeve ostvaruju i postižu na drugačiji način jer se u takvim školama stavlja naglasak na konstruktivističku nastavu i individualni pristup učeniku. U ovom se radu želi dati prikaz alternativnih i državnih škola te ispitati roditeljsko mišljenje o istima. Kroz teorijski dio rada predstavljene su alternativne škole kao što su waldorfske škole, Montessori škole, Freintetova škola i Summerhil. Navedene alternativne škole prikazane su kroz vlastite osnivače, pedagoška načela i didaktičko-metodičke koncepte organizacije nastave. U Hrvatskoj trenutno postoje obrazovne institucije koje nude koncept obrazovanja prema programu waldorfske i Montessori škole, dok ostale prethodno navedene škole nisu zastupljene. Osim navedenih alternativnih škola u radu se želi dati prikaz obrazovnog sustava u državnim školama Republike Hrvatske i to u pogledu organizacije nastave, nastavnih predmeta, ocjenjivanja te odnosa roditelja i učitelja. Prema svemu navedenome, ciljevi su istraživanja u radu dobiti uvid u mišljenja, aspiracije, nedoumice i mogućnosti roditelja kada bi državne i alternativne škole bile jednako zastupljene u Republici Hrvatskoj te upoznati roditelje s prednostima, nedostacima državnog i alternativnog obrazovanja. Istraživanje je provedeno na temelju metode intervjua, a u njemu je sudjelovalo ukupno četvero sudionika s područja Krapinsko-zagorske županije.

alternativne škole, državne škole, roditeljsko mišljenje, odgoj i obrazovanje, nastava, pedagoška načela, didaktičko-metodički aspekti nastave

nije evidentirano