hrvatski

Genska tipizacija krpelja i patogena prenosivih krpeljima na području Republike Hrvatske

Krpelji se nakon komaraca smatraju najvažnijim biološkim vektorima uzročnika bolesti u svijetu. Dosadašnja podjela se temeljila na identifikaciji vrsta temeljem specifičnih morfoloških obilježja. Učestalija primjena molekularnih metoda dovela je do promjena u sistematizacija, ali i do dokaza novih patogena u krpeljima, životinjama i ljudima. Kako bi se utvrdio značaj, vektorski potencijal i raznolikost krpelja na području RH istraživanje je provedeno na 509 arhivskih prethodno morfološki determiniranih krpelja. Krpelji su pojedinačno analizirani sekvenciranjem odsječka 16S rRNA gena. U svakog pojedinačnog krpelja istražena je prisutnost patogena iz rodova Babesia, Theileria, Anaplasma, Ehrlichia, Hepatozoon, Mycoplasma, Borrelia, Rickettsia, Francisella i Coxiella, te je provedeno mapiranje krpelja i dokazanih patogena. Sekvenciranjem je dokazano šest vrsta krpelja iz roda Ixodes: I. gibbosus, I. canisuga, I. kaiseri, I. ventalloi, I. hexagonus i I. ricinus. Unutar vrsta I. hexagonus i I. ricinus dokazana su tri i 24 različita genotipa. Rod Dermacentor je bio zastupljen sa dvije vrste, D. marginatus i D. reticulatus. Unutar roda Rhipicephalus dokazana je vrsta R. bursa i skupina R. sanguineus sensu lato (s.l.), sa četiri različita genotipa. Tri skupine sekvenci tri genotipa su bile slične sekvencama R. turanicus, a četvrta R. sanguineus sensu stricto (s.s.). Hyalomma margintum je bila jedina vrsta roda Hyalomma, dok su unutar roda Haemaphysalis dokazane: H. parva, H. inermis i H. concinna. Vrste iz rodova Babesia i Theileria su dokazane u 6, 3% i 6, 1% krpelja. Rod Babesia je bio zastupljen s osam skupina sekvenci koje su odgovarale B. canis, B. vulpes, B. microti, B. venatorum, Babesia sp. „Badger type A” i „Badger type B”, B. ovis, Babesia cf. crassa i Babesia sp. „tavsan“. Unutar roda Theileria dokazane su četiri vrste: T. ovis, T. orientalis (buffeli/sergenti), T. equi i T. capreoli. U 18% krpelja su dokazane proteobakterije iz porodice Anaplasmataceae: Anaplasma capra, A. phagocytophilum, Ehrlichia canis, Ehrlichia sp., „Candidatus Neoehrlichia lotoris“ i endosimbionti Wolbachia sp. i Midichloria mitochondrii. Anaplasma capra je dokazana u R. bursa, te R.turanicus, a E. canis u R. bursa. Tri vrste iz roda Hepatozoon su sekvenciranjem dokazane u 6, 1% krpelja: H. canis, H. felis i Hepatozoon „Badger type“. Pet vrsta iz roda Rickettsia, R. slovaca, R. raoultii, R. aeschlimannii, R. massiliae i R. monacensis su dokazane u 11, 7% krpelja. U R. turanicus s Pelješca dokazana je Francisella tularensis subsp. holartica, dok je endosimbiont bakterije „Francisella-sličan“ dokazan u 1, 5% D. reticulatus i D. marginatus. Na području kontinentalne Hrvatske u genotipovima I. ricinus dokazane su Borrelia afzelii i B. valaisiana u 1, 9% i 0, 8% krpelja. Istraživanjem nisu dokazane bakterije iz roda Mycoplasma i vrsta Coxiella burnetii. Istraživanje predstavlja prvo opsežno istraživanje krpelja i patogena prenosivih krpeljima u Hrvatskoj. Sustavnim pristupom u pojedinačno analiziranih krpelja su po prvi puta molekularno dokazane DNK patogena koji su od značaja ne samo u veterinarskoj medicini, već i za područje javnog zdravstva.

Krpelji, patogeni, 16S rRNA, PCR, sekvenciranje, mapiranje, Hrvatska

nije evidentirano