hrvatski

Implantoprotetska terapija u području gornjih sjekutića

Precizna anamneza i dobro planiranje zahvata najvažniji su za početak uspješne implantoprotetske terapije. Rendgenska dijagnostika najvažnija je za odabir implantata idealnih dimenzija, dok je izrada fotodokumentacije važna za planiranje protetske suprastrukture na njemu. Ovisno o primarnoj stabilnosti implantata, tijekom operativnog zahvata se odlučuje hoće li se protetska suprastruktura opteretiti imedijatno ili s odgodom. Izrada privremenoga protetskog rada pacijentu omogućuje normalno funkcioniranje i pridonosi njegovu zadovoljstvu, a terapeutu će služiti kao alat za oblikovanje mekih tkiva te očuvanje i oblikovanje papile te marginalne granice gingive, uz zadržavanje simetrije susjednih zubi. Uporaba obraznog luka i pravilni otisni postupak omogućuju dentalnom tehničaru uvid u položaj gornje čeljusti prema bazi lubanje i precizan prikaz stanja u usnoj šupljini. U području prednjih zubi u gornjoj čeljusti, za izradu individualne protetske nadogradnje na implantatu materijal izbora je cirkonijev dioksid na titanskoj osnovi, dok je za protetsku suprastrukturu litij- disilikat. Cirkonijev dioksid koristi se zbog svojih dobrih bioloških, mehaničkih i estetskih svojstava, a litij- disilikat zbog izvrsnih adhezivnih svojstava. U radu je prikazan klinički slučaj oralne rehabilitacije u području prednjih gornjih sjekutića kod 44-godišnje pacijentice. U području bočnih sjekutića izrađene su keramičke ljuske uz oblikovanje mekih tkiva dok su u području središnjih sjekutića izrađene krunice iz pune keramike. Na lijevom središnjem sjekutiću izrađena je puna keramička krunica, dok je u području desnog središnjeg sjekutića izrađena puna keramička krunica poduprta implantatom s odgođenim opterećenjem.

gornji sjekutići ; puna keramika ; implantoprotetski rad

nije evidentirano