hrvatski

Dva pogleda na Bosnu

Polazeći od kulturološkog značenja putopisa kao višefunkcionalnog žanra koji ima povlašten položaj u komparatističkim imagološkim istraživanjima, u radu se analiziraju putopisni tekstovi dvojice suvremenika – Ivana Frane Jukića (1818–1857) i Matije Mažuranića (1817– 1881). Šest Jukićevih putopisa (Putovanje iz Dubrovnika preko Hercegovine u Fojnicu /1841/, Putovanje po Bosni 1842., Povratak u Bosnu 1842., Putovanje po Bosni godine 1843., Putovanje po Bosni godine 1845., Putovanje iz Sarajeva u Carigrad /1852/) i Mažuranićev Pogled u Bosnu ili Kratak put u onu Krajinu, učinjen 1839-40. po Jednom Domorodcu (1842) izvor su brojnih zemljopisnih, etnografskih i historiografskih podataka. U fokusu ovoga istraživanja refleksije su o konfesionalnim, etničkim i socijalnim identitetima osmanske Bosne, pri čemu se naglasak stavlja na sličnosti i razlike u percepciji i aksiološkom atribuiranju pojedinih konfesionalnih identiteta (katoličkog, pravoslavnog, muslimanskog) između domaćega (bosanskog) i stranog (hrvatskog) putopisca.

putopis, Ivan Frano Jukić, Matija Mažuranić, konfesionalni identiteti

nije evidentirano