hrvatski

Znati put: oblikovanje kulturno-religijskog identiteta u slavonskim katekizmima 18. stoljeća

U knjizi se istražuju slavonski katekizmi 18. stoljeća pri čemu je pozornost usmjerena na katekizme drugog razdoblja posttridentske obnove i jozefinizma. Teorijski i metodološki okvir istraživanja utemeljen je u književnoantropološkom, tj. kulturološkom pristupu tekstu, što znači da se katekizamski tekstovi analiziraju kao bogat antropološki izvor čija je funkcija u velikoj mjeri određena oblikovanjem diskursa o svakodnevici. Središnji korpus čini jedanaest katekizama različitih tradicija koje potpisuju različiti autori (M. A. Relković, A. Kanižlić, Đ. Rapić, I. Grličić, J. Lipovčić, E. Pavić, A. Bačić, A. J. Turković, J. Mulih, I. Velikanović) dok rubnu poziciju u istraživanju imaju drugi nabožni žanrovi slavonske osamnaestostoljetne književnosti te djela povijesnoga i kulturološkog sadržaja. Kroz (re)konstrukciju modela oblikovanja kulturno-religijskog identiteta ukazuje se na interferencije u diskursu o svakodnevici između katekizama i drugih izvora. Time se zapravo pokazuje kako katekizmi nisu sasvim uniformiran nabožni žanr nego su itekako podložni i subjektivizaciji i kontekstualizaciji, te su kao takvi nositelji specifičnih kulturno-identitetskih označnica.

identitet ; Slavonija ; 18. stoljeće ; katekizamska književnost

nije evidentirano