hrvatski

Rezultati pilot projekta Bloka 19 nakon zagrebačkog potresa iz ožujka 2020. godine

Sociološkim anketnim istraživanjem na prigodnom uzorku stanara i korisnika (N=68) zagrebačkog donjogradskog bloka Bloka 19 (Ilica, Frankopanska, Dalmatinska i Medulićeva ulica) utvrđeni su problemi i poteškoće s kojima se stanari i korisnici Bloka 19 suočavaju nakon potresa iz ožujka 2020. (na razini stana i zgrade, te samog bloka). Suradnjom za Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba nastala je Sociološka studija kao jedna od 12 sektorskih studija/elaborata u cilju provedbe Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba. U fokusu sociološkog istraživanja su bila konkretna pitanja (sanacije, popravci i načini obnove u financijskom i tehničkom smislu), ali i dugoročne mogućnosti i prijedlozi modela cjelovite urbanističke obnove povijesne jezgre. Anketno istraživanje provedeno je tijekom mjeseca studenog i prosinca 2020. mješovitim načinom, dijelom u neposrednom kontaktu s ispitanicima („licem u lice“), a dijelom putem mrežnih stranica uz pomoć mrežnog servisa (LimeSurvey). Prema procjeni trajanja obnove stana ili poslovnog prostora pokazuje se da više od dvije trećine građana Bloka očekuje da će obnova trajati do jedne godine, a njih nešto više od desetine očekuje da će obnova trajati do pet godina. O mogućnosti iseljavanja ili ostanka u stanu nakon procesa sanacije pokazuju se relativno dobri podaci koji govore kako većina građana ne razmišlja o trajnom iseljenju te žele u stanovima i ostati. Slični se podaci pokazuju i oko pitanja iseljavanja iz središta grada gdje tri četvrtine ispitanih ne razmišlja o odlasku iz središta. U odnosu prema (ne)mogućnosti građana da financijski podnesu proces sanacije pokazuje se da se troškovi obnove zgrada mogu namiriti iz troškova zajedničke pričuve kod manje od desetine ispitanih dok u potpunosti nedostatnu zajedničku pričuvu nalazimo kod skoro petine stanova/poslovnih prostora u zgradama. Najveći je nedostatak života u Bloku 19 manjak parkirališnih mjesta ali i izraženija buka od prometa te iz ugostiteljskih objekata. Nisu zanemarive niti lošija kvaliteta zraka i nedostatak parkovnih površina što implicira da se može poboljšati ispitanicima sve važniji urbano-ekološki aspekt života. O procesu cjelovite obnove najveće prosječne rezultate postigli su poboljšanja javne infrastrukture i osiguranje raznih oblika protupotresne otpornosti. Najveći prosječni rezultat postigla je tvrdnja o poboljšanju biciklističke infrastrukture u središtu grada što se može povezati i s potrebom rješavanja problema automobilskog prometa. Ispitanici smatraju da bi rezultat obnove trebalo biti ponajprije osiguranje protupotresne otpornosti svih zgrada za javnu i društvenu namjenu, te osiguranje protupotresne otpornosti oštećenih zgrada "iznad razine zatečenog stanja prije potresa". Ispitanici se u najvećoj mjeri ne slažu s radikalnom transformacijom središta grada i pretvaranja u većinski turističko-poslovnu zonu te se izrazito protive tzv. procesima turistifikacije i apartmanizacije središta grada. U velikoj mjeri se mjeri protive i rušenju starih zgrada, no jedna petina ispitanika se ipak slaže s tom tvrdnjom. Za cjelovitu urbanu obnovu gradskog središta naglašavaju važnost struke te praćenje urbanističkih planova i zakona kako bi se pridonijelo dugoročnom i općeprihvaćenom očuvanju središta Zagreba.

potres iz ožujka 2020., sociološko anketno istraživanje, pilot projekt Bloka 19, sociološka studija, obnova stanova i zgrada, cjelovita obnova središta grada.

nije evidentirano