hrvatski

Učinak pandemije bolesti COVID-19 na mortalitet u Hrvatskoj

Glavni cilj ovog rada jest procijeniti učinke pandemije bolesti COVID-19 na mortalitet u Hrvatskoj. U radu procjenjujemo dva učinka pandemije na mortalitet: (1) višak mortaliteta u 2020. i (2) sastavnice pada očekivanog trajanja života u 2020. specifične prema dobi i uzroku smrti. Višak mortaliteta u 2020. računamo kao razliku između registriranog broja umrlih u 2020. i očekivanog broja umrlih dobivenog na temelju Poissonova regresijskog modela, koji se zasniva na tjednim podacima o umrlima i izloženom stanovništvu prema dobi i spolu za razdoblje od 2016. do 2019. Dekompozicijskim tehnikama procjenjujemo doprinos pojedinih dobnih skupina i uzroka smrti (razlikujemo umrle s bolešću COVID-19 od umrlih od ostalih uzroka smrti) padu očekivanog trajanja života u 2020. Rezultati provedene analize pokazuju da je višak mortaliteta koji pronalazimo u 2020. u cijelosti generiran u drugom, jesensko-zimskom valu epidemije u Hrvatskoj. Najveći višak mortaliteta očekivano pronalazimo u starijim dobnim skupinama. Očekivano trajanje života u 2020. palo je za gotovo osam mjeseci za muškarce i za oko sedam mjeseci za žene. Mortalitet povezan s bolešću COVID-19 u starijim dobnim skupinama, a posebice kod muškaraca, dominira u objašnjenju pada očekivanog trajanja života u 2020.

COVID-19 ; pandemija ; višak mortaliteta ; očekivano trajanje života ; Hrvatska

nije evidentirano