hrvatski

Komparativna analiza politika i participacije u cjeloživotnom učenju izabranih zemalja Europske unije i Republike Hrvatske

Cjeloživotno učenje značajnu ulogu dobiva 60-ih godina prošloga stoljeća kada se učenje i znanje počinje smatrati rješenjem za lakšu i bolju prilagodbu država novonastalim globalizacijskim trendovima. Ono postaje okosnica ekonomskog i socijalnog razvoja te biva uključeno u javne politike europskih država od kojih svaka na svoj način razvija i provodi koncept cjeloživotnog učenja. Metodom otvorene koordinacije svaka država, pa tako i Hrvatska, razvija vlastitu inačicu koncepta cjeloživotnog učenja. Ovaj rad donosi analizu statističkih podataka koji ukazuju na različite strukture, mjere i u konačnici ishode navedene politike u nekoliko europskih zemalja, s posebnim fokusom na stanje u Hrvatskoj. Za kraj su iznesene preporuke za unapređenje ove politike u Hrvatskoj, s obzirom na veliki značaj koji ista ima za socijalnu dobrobit pojedinca, konkurentnost gospodarstva, ali i države u cijelosti.

cjeloživotno učenje, komparativna analiza, metoda otvorene koordinacije, hrvatska politika cjeloživotnog učenja

nije evidentirano