Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Posljedice i učinci COVID-19 pandemije na fiskalni sustav i oporezivanje (CROSBI ID 296048)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Žunić Kovačević, Nataša Posljedice i učinci COVID-19 pandemije na fiskalni sustav i oporezivanje // Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 58 (2021), 2; 483-499. doi: 10.31141/zrpfs.2021.58.140.483

Podaci o odgovornosti

Žunić Kovačević, Nataša

hrvatski

Posljedice i učinci COVID-19 pandemije na fiskalni sustav i oporezivanje

Odgovor javnih politika na pandemiju COVID-a 19 u većini država svijeta imao je izravan i velik utjecaj na fiskalne sustave. Mjere koje se poduzimaju u svim javnim politikama kako bi se suzbila ili umanjila pandemija odražavaju se na fiskalnu politiku u svim njezinim segmentima, što je posebno vidljivo na rashodnim i prihodnim segmentima fiskusa jer je riječ o utjecaju na proračune, njihove prihodne i rashodne strane. Jasno, fiskalni odgovor na zdravstvenu i posljedičnu, širu gospodarsku krizu, pokazuje uspješnost ili neuspješnost financijskog upravljanja javnim sektorom. Pokazatelji krize govore o dramatičnim učincima na javne financije i fiskalni sustav u cjelini. Fiskalni sustav sa svojim mjerama istodobno je instrument borbe protiv pandemije, ali jednako je njome pogođen: javni prihodi u prva tri su mjeseca smanjeni za 15-30 posto, a istodobno su rashodi povećani za nekih 30-40 posto, u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Takav negativni učinak pojačava se rastućim deficitom te rastućim javnim dugom. Mjere koje se poduzimaju u okviru svih javnih politika kratkoročne su i podložne stalnim prilagodbama, što je i nužno s obzirom na brzomijenjajuće društveno, ekonomsko, socijalno pa i fiskalno okruženje i okolnosti. Moguće je pratiti koordinaciju u odgovorima na krizu na međunarodnoj razini, ali i europsku pa onda i nacionalnu reakciju i mjere na krizu. OECD i Europska unija pripremaju dugoročne mjere i instrumente, a na razini Unije je, uz druge instrumente, ponuđen privremeni instrument SURE. Vremenska dimenzija mjera koje se poduzimaju posebno je značajna s obzirom na brzinu promjena svih navedenih okolnosti. Visoka razina zaduženosti privatnog i javnog sektora koja se povećava u pandemiji COVID-a imat će dugoročne posljedice na fiskalni sustav u cjelini. Vrste i način donošenja odluka o svim mjerama suzbijanja pandemije te njihovi fiskalni učinci i nakon prestanka pandemijske krize mogli bi usporiti skoru, najavljenu fiskalnu decentralizaciju. Javne financije doživjet će prilagodbu, kroz primjenu klasičnih, ali i prilagođenih instrumenata te kreiranje novih instrumenata fiskalne politike za suzbijanje postojeće, ali i eventualnih budućih kriza.

fiskalni sustav ; mjere javne politike ; pandemija COVID-a i kriza ; SURE ; javne financije

nije evidentirano

engleski

Consequences and effects of the COVID-19 pandemic on fiscal system and taxation

nije evidentirano

fiskalni sustav ; mjere javne politike ; pandemija COVID-a i kriza ; SURE ; javne financije

nije evidentirano

Podaci o izdanju

58 (2)

2021.

483-499

objavljeno

0584-9063

1847-0459

10.31141/zrpfs.2021.58.140.483

Povezanost rada

Pravo

Poveznice
Indeksiranost