hrvatski

Kritička analiza normativnog okvira o gospodarenju otpadom u Zagrebu i Hrvatskoj

Sustavi gospodarenja otpadom postaju jedna od ključnih komunalnih neuralgičnih točaka suvremenog društva, a problem posebno eskalira u velikim urbanim centrima. Otpad danas možemo povezati s nizom ekoloških i javnozdravstvenih rizika, a neadekvatno postupanje s otpadom može negativno utjecati na ostvarenje temeljnih ljudskih prava i ozbiljno narušiti kvalitetu života u društvu. Ovaj se rad fokusira na normativnu dimenziju sustava gospodarenja otpada u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Rad se temelji na ideji da se univerzalno prihvaćene društvene vrijednosti prenose ili bi se trebale prenijeti u društvene norme, a onda i u stanje na terenu. U radu se stoga proučavaju normativni akti koji tematiziraju otpad i reguliraju postupanje s njime. Proučava se ukupno devet ključnih normativnih dokumenata na tri normativne razine (Europska unija, Republika Hrvatska, Grad Zagreb). Dokumenti koji se analiziraju nisu samo različitih razina nego su i različitog tipa (strategije, planovi, direktive, zakoni). Komparativnom analizom navedenih dokumenata došlo se do nekoliko relevantnih zaključaka: Prvo, zagrebački se i hrvatski normativni dokumenti deduciraju iz europskih, a u određenoj se mjeri i doslovno prepisuju. Daljnjom je analizom ustanovljeno i da hrvatski normativni okvir nije konzistentan. Zastarjela strategija i iz nje proizlazeći zakon ne uvažavaju najnovije europske trendove u pogledu kružnoga gospodarstva i održivog gospodarenja otpadom pa imamo svojevrsni hibridni, u realnosti neodrživi model. Drugo, u nacionalnim i gradskim normativnim aktima prepoznat je deficit operativnih smjernica uključenja civilnih udruga, građana i ostalih relevantnih aktera u procese odlučivanja, a očita je i podzastupljenost inzistiranja na edukaciji građana o ovim temama, u odnosu na iskazano u europskim dokumentima.

gospodarenje otpadom, zbrinjavanje otpada, normativni okvir, Zagreb

nije evidentirano