hrvatski

Redovništvo na području središnje Hrvatske u srednjem vijeku

Na području središnje Hrvatske od 13. do 16. stoljeća katoličko je redovništvo u svoj svojoj pojavnosti doživjelo velik procvat. Pomicanjem institucija hrvatske državnosti prema sjeveru i razvojem prostora središnje Hrvatske i Slavonije od 13. stoljeća na ovom velikom prostoru srednjovjekovne Hrvatske djeluje kroz kasni srednji vijek velik broj redovničkih zajednica. Vrlo rano, početkom 13. stoljeća, dolaze cisterciti, zatim u istom razdoblju franjevci i dominikanci, krajem istog stoljeća premonstratenzi ili norbertinci te pavlini. Od viteških redova od kraja 12. stoljeća prisutni su templari, a od 13. stoljeća ivanovci. Uz muške zajednice pojavljuju se još i neistražene ženske redovničke zajednice klauzurnog tipa. U vremenu od 13. stoljeća cijeli prostor središnje Hrvatske bit će premrežen velikim brojem opatija i samostana različitih redovničkih zajednica. Mnoge će od njih doživljavati svoje unutarnje krize i slabiti kroz naredna stoljeća, ali konačan udarac cvatućem redovništvu na ovom prostoru zadat će provale Osmanlija u 16. stoljeću, osobito nakon Mohačke bitke 1526., kada će sve redovničke zajednice gotovo nestati, osim franjevaca i pavlina, koji će nakon krize s početka 16. stoljeća u istom stoljeću doživjeti svoj procvat i obnovu.

redovništvo, središnja Hrvatska, Mohačka bitka, samostani, opatije

nije evidentirano