hrvatski

Krajobrazne značajke Općine Barban (Istra) i Grada Benkovca (sjeverna Dalmacija): sličnosti i razlike

Cilj// Registrirati sve ono što je moguće zamijetiti u određenim pejzažima : bilo da se radi o ostacima njihovih prirodnih okoliša ili da je isto stvoreno i oblikovano čovjekovim djelovanjem odn. među-djelovanjem čovjeka i postojećih prirodnih okoliša. Objekti i metode//Unutar dva različita i geografski udaljena prostora bilježila su se imena njihovih toponima ; popisano se ( načelno ) gledalo razvrstavati u dvije osnovne kategorije: prirodni pejzaž i tzv. kulturni pejzaž. Dobiveni podatci su se međusobno uspoređivali. Za utvrđivanje sličnosti odn. razlika koristila se je deskriptivna metoda. Rezultati//Popisom toponima bio je obuhvaćen prostor Grada Benkovca ( Sjeverna Dalmacija ) i prostor Općine Barban ( Istra ). U benkovačkom kraju se evidentiraju 42 zasebne jedinice kao posebni oblici topografije, vegetacijskog pokrova, načina korištenja zemlje ili uzorka naselja. Na barbanskom području takvih je 30 jedinica. Broj imena agrarnih prostora u analiziranom dalmatinskom pejzažu je bio 3 a u analiziranom istarskom 1. Broj imena slobodnih prostora u prvom je bio 7 a u drugom 4 ; benkovački kraj je nešto šumovitiji ali i kršovitiji dočim barbanski prostor obiluje sa nešto više vode. Prema imenima toponima u benkovačkom kraju se zatiče nešto veći broj imena vezanih za plemićke posjede ( 7 ) u kojima se uglavnom i danas nalaze ostaci nekadašnjih utvrda za razliku od barbanskog gdje dominiraju toponimi vezani za obiteljske/porodične posjede ( 15 ) koji su nešto prepoznatljiviji po svojim zasebnijim tipovima obiteljskih kuća odn. pripadajućim im dvorišta ili pak dimnjaka. Rasprava//Raspraviti je kako to da je benkovački kraj nešto agrarniji unatoč veće pokrivenosti šumom i kršem nego barbanski koji ( ipak ) ima nešto više toponima vezanih za vodu. Zaključak/ Umjesto zaključka//Ipak, sa sigurnošću se ne može zaključiti kako se na svakom od pojedinih prostora može osjetiti i prepoznati nekakav njihov jedinstveni i neponovljivi ˝genius loci˝ ( duh mjesta/ duh prostora ), koji bi od prve snažno i upečatljivo dojmio promatrača - što ne znači da ti prostori, kao takvi, nisu u njihovih žitelja formirali stanovite posebne osjećaje pripadnosti.

krajobraz, Barban, Benkovac

Kako ni jedan od troje autora nisu mogli zbog zdravstvenih tegoba odnosno ozbiljnih obiteljskih situacija nazočiti skupu rad je prezentirao prof. Slaven Bertoša, prof. povijesti na FF u Puli.