hrvatski

Prilog kontekstualizaciji i rekonstrukciji bitke na „gazu Zrinskih“ 1483. godine

nakon osmanskog osvajanja Bosne 1463. i protuakcije ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina u kasnu jesen iste godine, koja je rezultirala početkom uspostave svojevrsne zone obrane koja je vremenom prerasla u jasno formiranu Jajačku banovinu, na neko vrijeme izostale su osmanske pljačkaške provale kroz dolinu rijeke Sane i Une dalje na zapad. No, po- četkom osmoga desetljeća 15. stoljeća intenzivirali su se osmanski prodori tim prostorom, što je rezultiralo nastojanjima poglavito knezova Zrinskih da osmanske čete zaustave upravo na gazovima na rijeci Uni u blizini ušća rijeke Sane. Na tim gazovima zabilježeno je nekoliko bitaka u tom razdoblju, od kojih je najpoznatija bitka što se odigrala 29. i 30. listopada 1483. u kojoj je ban Matijaš Gereb porazio veliku osmansku vojsku koja je sa sobom vodila velik plijen i mnoštvo zarobljenika. U radu se nastoji širokom kontekstualizacijom te detaljnom analizom, kako sačuvanih pisanih vrela, tako i analizom terena, odgovoriti na niz pitanja, kao što su – zašto su Osmanlije tek početkom osmoga desetljeća 15. stoljeća započeli koristiti dolinu rijeke Sane i gazove preko Une prilikom svojih prodora na dalje zapad ; koja je bila geostrateška važnost gazova na rijeci Uni u blizini današnjeg Dvora u to doba ; kako je tekla i koje su bile posljedice bitke na „gazovima Zrinskih“ iz 1483.

Osmanlije, „gazovi Zrinskih“, doline rijeka sane i une, knezovi Zrinski, ban Matijaš Gereb, 15. stoljeće, osmanska ugroza

nije evidentirano