hrvatski

Razlike u doživljaju stresa na poslu između zaposlenika izvanbolničke hitne medicine u Zagrebačkoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji, tijekom pandemije COVID-19

Tijekom pandemije COVID-19 stres među zdravstvenim djelatnicima izvanbolničke hitne medicine znatno se povećao zbog čimbenika koji ranije nisu postojali. Cilj: Ispitati razinu stresa među zdravstvenim djelatnicima izvanbolničke hitne medicine tijekom pandemije COVID-19 na području Zagrebačke, Istarske i Osječko-baranjske županije. Metode: U istraživanju je korišten validirani “Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika”, kojim su tijekom siječnja i veljače 2021.g. ispitane medicinske sestre/tehničari i liječnici koji rade u djelatnosti izvanbolničke hitne medicine u trima županijama. Za statističku analizu korištene su standardne statističke metode. Rezultati: Od 195 ispitanika, medijan dobi bio je 31 godina. Većina ispitanika (85, 4%) radila je u Timu jedan. Prosječni bodovi ukupnog stresa iznose 30, 1 ± 17, 5 (srednja vrijednost ± SD) gdje su najveću vrijednost imali rezultati skale Javna kritika (42, 6 ± 23, 3). Ispitanici u Zagrebačkoj županiji imaju značajno više rezultate na svakoj podskali stresa. Razlike se nalaze i u odnosu na spol. Značajna je korelacija između odlaska na bolovanje i razine stresa u svim subskalama. Ispitanici koji su zadovoljniji radnim okruženjem i oni koji gledaju s nadom u budućnost, imaju manji doživljaj stresa. Zaključak: Javna kritika je jedan od najvećih stresora. Zadovoljstvo radnim okruženjem kao i pozitivni stav ispitanika rezultiraju manjim doživljajem stresa. Povećana razina stresa kod ispitanika u Zagrebačkoj županiji mogla bi se povezati s dodatnim stresnim doživljajima povezanim uz potres, što bi valjalo dodatno istražiti. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti prilikom izrade preventivnih programa kod budućih pandemija.

izvanbolnička hitna medicina ; pandemija COVID-19 ; stres ; zdravstveni djelatnici

nije evidentirano