hrvatski

Primjena ukapljenog prirodnog plina kao goriva u prometu teških kamiona - tegljača – Možemo li imati i financijsko isplativi utjecaj i bez poticaja ?!

Prošlo je gotovo 60 godina otkad se u svijetu prvi puta počeo komercijalno izvoziti ukapljeni prirodni plin (UPP ; eng. LNG) a godišnji porast trgovine UPP-om veći od porasta trgovine bilo kojim drugim energentom. Stoga se u kontekstu dekarbonizacije cestovnog prometa, nameće pitanje mogućnosti njegove veće uporabe. Naime, promet se smatra najvećim ekološkim, klimatskim i javno- zdravstvenim problemom u Europskoj uniji, a znatan dio tereta (75%) čine emisije iz cestovnog prometa. Zbog toga je dekarbonizacija cestovnog prometa postala glavni cilj zajedničke prometne politike EU-a, a težište zakonske regulative već je prebačeno na emisije CO2 koje se mogu smanjiti jedino smanjenjem potrošnje dizelskog goriva ili uporabom alternativnih goriva, ponajprije onih iz obnovljivih izvora. Do 2025. godine emisije CO2 iz novih gospodarskih vozila najveće dopuštene mase veće od 7, 5 tona morat će se smanjiti za 20%, a do 2030. za 35% u odnosu prema razini iz 2019. Tu će granicu do 2030. zadovoljiti jedino vozila na plin (stlačeni prirodni plin / ukapljeni prirodni plin), električnu energiju i vodik, a poslije 2030., prema aktualnoj ekološkoj regulativi, jedina će opcija biti vozila na električnu energiju i vodik (gorivni članci). Automobilska industrija već dugo eksperimentira s različitim alternativnim gorivima koja mogu zamijeniti benzinsko i dizelsko gorivo, s time da alternativno gorivo mora pružiti slične ili bolje vozne osobine. U teškom se teretnom prometu proteklih godina ističe ukapljeni prirodni plin jer pruža veliku autonomiju kretanja, a ključna prednost teških kamiona (tegljača) na UPP (LNG) u odnosu prema onima usporedivih značajka , ali na dizelsko gorovo jest znatna ušteda goriva od čak 30 do 40%. Zbog toga su oni ekonomična alternativa za ambiciozne prijevoznike, osobito one s uhodanim rutama prema zapadnim zemljama u kojima postoji gušća mreža punionica UPP-om/SPP-om. S obzirom na to da nakon 30-godišnjeg razmatranja i izgradnje Republika Hrvatska danas naposlijetku raspolaže terminalom za UPP na otoku Krku (u jugoistočnoj Europi još je samo jedan erminal za UPP u Grčkoj), naša bi zemlja trebala pokrenuti proaktivne politike za upotrebu UPP-a u prometu i u Republici Hrvatskoj i u gravitirajućoj regiji, jer bi time ostvarila lokalne i globalne gospodarske prednosti u razdoblju energetske tranzicije I lakše zadovoljila zadani cilj primjene alternativnih goriva u prijevozu.

ukapljeni prirodni plin ; dekarbonizacija cestovnog prometa ; teški kamioni na UPP ; energetska tranzicija ; gravitirajuća regija

nije evidentirano