hrvatski

Burgološke povijesne studije - moslavačka utvrda Garićgrad

Za bolje razumijevanje utvrda i realnu rekonstrukciju života na srednjovjekovnoj utvrdi nužna je interdisciplinarnost što svakako pretpostavlja prisnu suradnju povjesničara i arheologa, ali i ostalih stručnjaka (povjesničara umjetnosti, arhitekata, jezikoslovaca te prirodoznanstvenika). Velik broj hrvatskih srednjovjekovnih utvrda nije kvalitetno istražen, ni arheološki, ni povijesno. Dok arheološka istraživanja iziskuju obično dosta vremena i financijskih sredstava, do povijesnih podataka bi trebalo doći ipak nešto lakše. Međutim, izvori nisu uvijek blagonakloni prema istraživaču. Velik dio dokumenata nije uopće sačuvan, a postojeći dokumenti često iziskuju rad u arhivima u Hrvatskoj, Mađarskoj i Austriji budući da postoji još pregršt neobjavljene srednjovjekovne građe. Povjesničari burgolozi u Hrvatskoj nisu brojni pa stoga domaćoj historiografiji manjka suvremenih relevantnih burgoloških povijesnih studija. Moslavačka utvrda Garićgrad ističe se kao pokazni primjer dobre suradnje povjesničara i arheologa. Naime, Hrvatski restauratorski zavod 2009. ponovo pokreće radove na Gariću te potiče 2012. izradu njegove povijesne studije. U spomenutoj su studiji analizirani svi pronađeni izvori za Garić, njih pedesetak, konzultirana je postojeća literatura te je ponuđena realna interpretacija života srednjovjekove utvrde Garić. Dostupni izvori pružali su autorici solidnu mogućnost interpretacije događajnice, a poneke višegodišnje „rupe“ u životu Garića pokušalo se „zakrpati“ uzimajući u obzir širu sliku i događaje u Ugarsko-hrvatskom kraljevstvu. Međutim, još je uvijek niz nedoumica te „problematičnih“ elemenata i epizoda u povijesti ove utvrde koje zaslužuju konstruktivnu znanstvenu raspravu.

Garić, utvrde, Moslavina, Hrvatska, srednji vijek

nije evidentirano