hrvatski

Migracije stanovništva Kraljevine Slavonije prema Gradišću: Moslavina i vlastelinstva obitelji Erdödy

Kraljevina Slavonija izložena je već od sredine 15. stoljeća čestim osmanlijskim provalama, no krajem 15. stoljeća osmanlijska opasnost postaje je konstanta. Stoga početak 16. stoljeća obilježavaju migracije stanovništva (individualne i organizirane). Posebno su interesantna sistematska organizirana preseljenja stanovništva u Ugarsku. Njih vrše plemići, prije svega plemićke porodice Nadasdy, Batthyány i Erdödy, koje su imala imanja u ugroženoj kraljevini Slavoniji i u zapadnoj Ugarskoj. Preseljenja stanovništva na incijativu plemića odvijaju se najvjerojatnije uz potporu vladara. Doduše, postoje mišljenja, da navedene plemićke obitelji ne sele isključivo zbog osmanlijske opasnosti, već i zbog pomanjkanja kmetova na njihovim posjedima u Ugarskoj. Kao studija slučaj za ovu temu poslužiti će primjer srednjovjekovne Moslavine i plemićke obitelj Erdödy koja je imala posjede u Slavoniji, kao i u Ugarskoj. Naime, Petar II. Erdödy preseljava organizirano seljake sa svojih vlastelinstava Moslavina i Kutina na vlastelinstva u Ugarskoj oko rijeke Pinke te ponajviše u Rotenturm i Eberau. No, nisu samo Osmanlije utjecale na demografske promjene i migracije. Usprkos demografskim gubicima stanovništva, prostor Moslavine najvjerojatnije ipak nije bio “pusta zemlja”, sudeći po pozamašnom broju sačuvanih srednjovjekovnih toponima.

Moslavina, Gradišće, srednji vijek, Osmanlije, migracije

nije evidentirano