hrvatski

Aromatski profili baznih i pjenušavih vina "Bela" i " Katarina" proizvedenih tradicionalnom metodom

Pjenušava vina zauzimaju sve veći udio u svjetskoj proizvodnji vina. Unazad desetak godina i u Republici Hrvatskoj bilježi se porast proizvodnje i potrošnje pjenušavih vina. Sekundarna fermentacija i dozrijevanje na talogu ključne su faze tradicionalne metode proizvodnje koje utječu na aromatski profil pjenušavih vina. U ovom radu provedene su osnovne fizikalno-kemijske analize baznih vina te analize aromatskih profila baznih i pjenušavih vina ˝Bela˝ i ˝Katarina˝, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, kako bi se detektirali aromatski spojevi i glavni nosioci aromatskog profila. U radu je jasno vidljivo koji su to kemijski spojevi značajno utjecali na razlike u aromatskim profilima između baznih i pjenušavih vina te između dva stila pjenušavih vina. Bijelo pjenušavo vino ˝Bela˝ proizvedeno je od sorata ꞌManzoniꞌ i ꞌPinot crniꞌ, a ružičasto pjenušavo vino ˝Katarina˝ proizvedeno je od sorata ꞌManzoniꞌ, ꞌPinot crniꞌ i ꞌMerlotꞌ. Različite sorte su, uz isti soj kvasca, tehnologiju i duljinu dozrijevanja na talogu, imale značajan utjecaj na razvoj aromatskih profila s naglašenim cvjetnim i voćnim, te prepoznatljivim tercijarnim aromama.

pjenušavo vino, aromatski spojevi, sekundarna fermentacija, tradicionalna metoda

nije evidentirano