hrvatski

PROSTOR U JEZIKU - SEMANTIČKO POLJE VODE U PJESNIŠTVU DELIMIRA REŠICKOG

U radu se analiziraju izrazi iz semantičkoga polja vode u pjesništvu Delimira Rešickog. Analizi prethodi pregled dosadašnjih znanstvenih pristupa prostoru kao uvjetu jezičnoj strukturi iz perspektiva lingvistike i fonostilistike. U uvodnome dijelu iznosi se problematika preciznoga određivanja pojma prostora, njegove neodređenosti i metaforičnosti. Suodnos tijela, jezika i prostora, relevantan u različitim teorijskim pristupima (spaciocepcija, kognitivna lingvistika, lokalistička teorija padeža i dr.) u radu će biti prikazani analizom vodnoga leksika koji visokom frekventnošću vodnih riječi ističu bioidentitet životnoga prostora kojeg pjesnik Delimir Rešicki osjetilnošću tijela preispisuje jezikom. Središnji dio rada čini popis vodnoga leksika ekscerpiranog iz pjesničkoga opusa Delimira Rešickog te klasifikacija oslonjena na dosadašnja semantička istraživanja hidronimnih apelativa u hrvatskome jeziku. U analitičkom dijelu rada nastojat će se popisanim te iz lingvističke i fonetske perspektive analiziranim izrazima iz semantičkoga polja vode poduprijeti teza o uvjetovanosti jezika životnim prostorom te naglasiti integriranost konkretnoga geografskog prostora Panonije u poetički identitet teksta. Panonija je u Rešickijevu tekstu prisutna svojom kompletnom geološkom identitetnošću, uključujući i geološku prošlost kada je voda bila njezin primarni identifikacijski označitelj. Visoka frekventnost vodnih imenica (koje u općem leksiku funkcioniraju kao zemljopisno nazivlje) u pjesničkome opusu Delimira Rešickog pokazuje reflektiranja prostornih fenomena, bilo onih neposredno postojećih bilo memorijski upisanih u konstituciju panonskoga prostora. Leksičkom i semantičkom analizom otkriva se obilato korištenje riječi iz semantičkoga polja vode, te ga je moguće podijeliti prema nekoliko kriterija: prema vrsti riječi, prema semantičkim gnijezdima (zemljopisno nazivlje vezano uz more, protočne vode, zbirališta vode, agregatna stanja vode, oborinske vode, tjelesne vode, flora i fauna vezana uz vodu i dr.) te prema semantičkim parametrima važnim za analizu prostornih odnosa u sintaksi. Gramatička analiza pokazala je, u podjeli vodnoga leksika prema kategoriji riječi, prevlast imenica u odnosu na pridjeve, glagole i priloge. Padežna podjela vodnih imenica koje se nalaze u prijedložno-padežnim izrazima s prostornim značenjem pokazuje očekivanu prevlast genitiva u odnosu na druge prostorne padeže (lokativ, akuzativ, instrumental i dativ). Najbrojniji primjeri vodnih imenica iz semantičkoga gnijezda Zemljopisno nazivlje vezano uz more, podmorje te dodir kopna i mora u sastavu prijedložnopadežnih izraza su u genitivu. Imenice u sastavu prijedložno-padežnih izraza iz toga gnijezda pokazuju najveću brojnost u prostornom odnosu intralokativnosti te supralokativnost. Fonostilistička je analiza pokazala kako leksički materijal Rešickijevog pjesničkog opusa u zatvorenom prostoru pjesme upućuje, preko postupaka gradnje pjesničkoga prostora i ključnih uloga vodnoga leksika, na isti princip izgradnje pjesničkoga i stvarnog prostora. I pjesnički i stvarni prostor rezultati su međudjelovanja, doživljajno afektivnim vezama s mjestom te geografski osviještenog preispisivanja prostorne stvarnosti. Vodni leksik u pjesništvu Delimira Rešickog valentnošću i visokom frekventnošću ističe jezično-prostornu identitetnost i konstantnost: vodu kao tematsko-motivsko obilježje književnih tekstova panonskoga prostora i obilježje bioidentiteta Panonije. Rezultati četiriju analiza potvrdili su našu pretpostavku o mogućnosti i važnosti uvođenja kategorije prostora i umreženje geografije u interdisciplinarna istraživanja. Čitanje krajolika kao prvo ljudsko čitanje te krajolici kao prvi ljudski tekstovi otvara spoznaje o neprestanoj korespodenciji između krajolika i rukopisa te postaju izazov lingvističkoj analizi, posebice onoj koja je zaokupljena prostornim relacijama u jeziku.

prostor, vodni leksik, semantika vodnih prostora, prijedložno-padežni izrazi, prostorni odnosi, prostor pjesme, Delimir Rešicki, panonizam, spaciocepcija, Panonija

nije evidentirano