hrvatski

COVID-19 u humanističkoj perspektivi: Mutacije straha i kulturne promjene - program i sažeci

Kriza uzrokovana novim koronavirusom izazvala je brojne nezapamćene promjene u organizaciji društvenog života i kulturi svakodnevice. Filozof Jean-Luc Nancy govori o "komunovirusu" koji nas iznova "komunizira", to jest sili da promislimo vrijednosti zajednice, slobode, individualnosti, morala, odgovornosti i dostojanstva čovjeka. Uz pomoć “doktrine šoka” i tržišne logike koja upravlja medijima i posljedičnim afektivnim režimima, dominantni suvremeni strahovi i anksiozni doživljaji eskalirali su u dodiru s novim strahom od bolesti COVID-19 i njezinih društvenih posljedica. Premda ključna za suzbijanje epidemije, medicinska znanja, preporuke i mjere ne mogu preuzeti ulogu simboličkog univerzuma, kulturnih kodova i vernakularnih naracija kojima pojedinci i zajednice razumiju i (iznova) oblikuju poimanje normalnosti i nenormalnosti, opasnosti i sigurnosti, smijeha i žalovanja, bolesti, zdravlja, umiranja i smrti. U spomenutim okolnostima nužan je promptni analitički odgovor humanističkih disciplina, posebice etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, etnomuzikologije i znanosti o umjetnosti, ali i drugih. Poput epidemiologa u potrazi za smjerovima širenja virusa i njegovih mutacija, folkloristi i etnolozi ne nude gotove metamodele ni opće odgovore, nego prate kulturne strategije i taktike održavanja “normalnosti” i mentalnog zdravlja “dan po dan”. Etnolozi i folkloristi tragaju za izvorima, komunikacijskim kanalima, (tradicijskim) motivima i funkcijama novih kulturnih reprezentacija te prate načine njihova širenja, njihove mutacije i adaptacije potrebama pojedinaca i lokalnih zajednica u uvjetima poopćenog osamljivanja.

COVID-19 ; strah ; humanistika

nije evidentirano