hrvatski

Hrvatsko glagoljaštvo in situ i online: prijedlog modela aktivnog povezivanja mladih iz Hrvatske i inozemstva kroz glagoljaške teme

Glagoljska baština osobito je važan segment hrvatske pisane i kulturne baštine, važan je dio hrvatskog identiteta, a njezina je zadarska sastavnica osobito vrijedan njezin dio. Okolica Zadra i Nina, osobito zadarski otoci, smatraju se rasadnicima hrvatskoga glagoljaštva. Dosadašnja istraživanja glagoljaštva potvrđuju da se glagoljica u Zadru upotrebljavala već u drugoj polovici 12. st., a akademkinja Anica Nazor zaključila je da su Zadar i njegova okolica sa susjednim Ninom bili živi centar i pravi rasadnik glagoljske pismenosti. Mnoge značajne hrvatske i inozemne knjižnice i arhivi, samostani i župe te mnoge druge ustanove posjeduju značajne zbirke glagoljske građe zadarske provenijencije, a zadarski otoci i zaleđe skrivaju brojne glagoljske natpise u kamenu, na zidovima, crkvama, grobljima i drugdje. U svrhu sustavnog istraživanja zadarskog glagoljaštva Sveučilište u Zadru osnovalo je znanstveno-istraživački Centar za istraživanje glagoljaštva koji promovira uporabu suvremenih metoda i infrastrukture u istraživanju glagoljaštva, osobito metoda koje se razvijaju u području digitalne humanistike. Centar slijedi i suvremena stremljenja u području digitalizacije kulturne baštine u Europskoj uniji koja obuhvaćaju otvoreni pristup i participaciju javnosti, potiče otvoreni pristup kulturnoj baštini te u skladu s inicijativom Otvorene i Javne znanosti (Citizen Science), nastoji u istraživanja i promociju glagoljaštva aktivno uključiti građane: od toga da ih informira o istraživačkim rezultatima, do omogućivanja njihova sudjelovanja u istraživačkome procesu promatranjem, prikupljanjem ili obradom podataka. Ovaj rad predlaže model participacije hrvatskih iseljenika i studenata Sveučilišta u Zadru u istraživanju glagoljske baštine zadarskoga područja. Kroz uključivanje mladih hrvatskih iseljenika u rad Centra pridonijet će se njihovu upoznavanju s glagoljskom kulturom i povijesnim razvojem te značajkama hrvatskog glagoljaštva te značenju i ulozi glagoljaštva u oblikovanju hrvatskog identiteta, a kroz aktivnu suradnju sa studentima Sveučilišta u Zadru potaknut će se mlade hrvatske iseljenike na aktivno korištenje hrvatskog jezika kroz druženje s vršnjacima. Za faze modela u kojima je predviđen rad na daljinu bit će korištene digitalne metode za izradu virtualnih izložbi, virtualnih kulturnih ruta i suradničke transliteracije. Završna faze koja se sastoji od obilaska glagoljske kulturne rute po otocima Ugljanu i Pašmanu, gradu Zadru i zadarskom zaleđu te nadopuna virtualne rute planira se fizičkim sudjelovanjem. Model se temelji na iskustvu rada na virtualnoj izložbi Tragovima glagoljaša s Ugljana i Pašmana koja je rezultat terenske međuodjelne nastave te projekta Istražujmo baštinu zajedno! koji se provode u sklopu Centra za istraživanje glagoljaštva.

digitalna humanistika, glagoljaštvo, virtualne kulturne rute, virtualne izložbe

nije evidentirano