hrvatski

Dopaminski putevi i receptori

Neurotransmiterska uloga dopamina očituje se u središnjem živčanom sustavu, kao i na periferiji. Dopaminergički neuroni čine manje od 1% neurona mozga. Najveći udio dopaminergičkih neurona, oko 90%, nalazi se u ventralnom dijelu srednjeg mozga (mesencephalona). Dopaminergički neuroni pars compacta substantiae nigrae, ventralne tegmentalne aree i hipotalamusa ishodište su tri glavna puta: nigrostrijatalnog, mezolimbokortikalnog i tuberoinfundibularnog. Dopaminergički neuroni neophodni su u normalnom obavljanju zadataka regije koju inerviraju, uključujući motoriku, motivaciju i radnu memoriju. Otkriveno je pet tipova dopaminskih receptora koji se međusobno razlikuju po strukturalnim i funkcionalnim karakteristikama. Ovih pet tipova dopaminskih receptora svrstano je u dvije glavne skupine, D1-sličnu i D2-sličnu. D1-sličnoj skupini pripadaju D1 i D5 tip dopaminskih receptora, dok D2-sličnoj pripadaju D2, D3 i D4 tip dopaminskih receptora. Svi su tipovi dopaminskih receptora metabotrobni receptori sa sedam transmembranskih podjedinica, povezani sa G proteinom. D1-slični dopaminski receptori aktiviraju adenilat-ciklazu, dok D2-slični dopaminski receptori inhibiraju adenilat-ciklazu i aktiviraju K+ kanale uzrokujući hiperpolarizaciju stanice. Dopaminergički neuroni su također glavna sastavnica sustava nagrade u mozgu koji sudjeluje u procesu učenja, usvajanju ponašanja i patofiziologiji ovisnosti. Propadanje nigrostrijatalnih neurona rezultira Parkinsonovom bolešću, dok blokada dopaminskih receptora ima terapeutski učinak u psihozi.

dopamin ; dopaminski neuroni ; dopaminski receptori ; mozgovni sustav nagrade u mozgu ; Parkinsonova bolest ; shizofrenija

nije evidentirano