hrvatski

Percepcija vježbovne nastave kolegija „Zdravstvena njega u kući“ iz perspektive studenata sestrinstva

Cilj djelatnosti zdravstvene njege u kući je poticanje bolesnika na što veću samostalnost u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te očuvanje ili unaprjeđenje kvalitete života (4). Studenti se kroz obrazovanje i provođenje vježbovne nastave pripremaju za profesionalno i stručno provođenje postupaka zdravstvene njege u kući bolesnika. Studenti se pripremaju za primjenu standardiziranih postupaka, provođenje moralnih i zakonskih normi u ustanovama za zdravstvenu njegu u kući i u skrbi za pacijenta u njegovom domu. Ukupnu kvalitetu obavljene vježbovne nastave kolegija „Zdravstvena njega u kući“ 57, 6% anketiranih studenata ocjenilo je izvrsno, 33, 3% vrlo dobro, a 9, 1% sa dobrom ocjenom što ostavlja prostora na unaprjeđivanje samog procesa edukacije. Uvidom u rezultate ankete može se zaključiti da je značajan postotak anketiranih studenata 84, 8% dobilo izvrsnu percepciju o djelatnosti zdravstvene njege u kući, te da je vježbovna nastava izuzetno važna u nastavi navedenog kolegija. Značajan broj anketiranih studenata zadovoljno je sa nastavnim sadržajima (65, 1% u potpunosti se slaže i slaže) te zaključuje da su im nastavni sadržaji pomogli u lakšem snalaženju sa vježbovnom nastavom. Zanimljiv podatak je da su studenti u većini zadovoljni (63, 6%) aktivnim uključivanjem u vježbovnu nastavu, naučenim kroz vježbe (50%) te iskustvom i stručnošću mentora (80%). Mentor zdravstvene njege je medicinska sestra koja posjeduje znanja, vještine i stručnost, ispunjava definirane ishode u drugoj fazi razvojnog okvira za potporu, učenja nadgledanja i procjene u praksi (3). Svakodnevne promjene u postupcima zdravstvene njege, nove zdravstvene tehnologije te prilagodbe provođenja intervencija u kući bolesnika zahtijevaju od medicinske sestre-mentora kontinuirano učenje i obnovu znanja kako bi u radu sa studentima unaprijedila kvalitetu provođenja vježbovne nastave. Tijekom profesionalne socijalizacije studenti usvajaju profesionalne vrijednosti u sestrinstvu, a izdvajaju altruizam, autonomija, ljudsko dostojanstvo, integritet i socijalna pravda. Kao najvažniji element za profesionalnu socijalizaciju izdvajaju se poučavanje i promatranje ponašanja drugih medicinskih sestara" (5). Upoznavanjem studenata sa trenutnim kompetencijama i provođenjem zdravstvene njege u kućnim uvjetima, studenti su dobili priliku usporediti rad medicinske sestre na terenu sa sestrom u bolničkom okruženju. Percepcija studenata o većoj razini stresa, većim psihofizičkim zahtjevima te raznim opasnostima medicinskih sestara zdravstvene njege u kući za razliku od rada medicinskih sestara u bolničkom okruženju za pretpostaviti je da je razlog što se većina studenata izjasnila da u budućnosti ne razmišlja o radu u toj djelatnosti (66, 7%). Dužinu boravka na vježbama anketirani studenti su procjenili izvrsno (65, 2%) i 12, 1% vrlodobro i 12, 1 % dobro, a samo je 10, 6 % nezadovoljno dužinom boravka na vježbama. Ova je informacija ohrabrujuća, te ukazuje na smjer u kojem treba promišljati o produljenju vremena trajanja vježbovne nastave. Iskazivanjem svog mišljenja u provedenoj anketi studenti su iskoristili mogućnost u unapređivanju i razvijanju nastave kolegija „Zdravstvena njega u kući“ za razvoj sestrinske prakse u zdravstvenoj njezi u kući.

zdravstvena njega u kući ; student ; mentor

nije evidentirano