hrvatski

Ususret Danu državnosti Republike Hrvatske

• Što se dogodilo 30. svibnja 1990.? Političke stranke u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj priznate su 2. veljače 1990. godine, a prvi višestranački parlamentarni izbori održani su 22. travnja 1990. god. Na izborima je pobijedila Hrvatska demokratska zajednica HDZ predvođena dr. Franjom Tuđmanom s 42, 00% glasova i 58, 00% zastupničkih mjesta, Račanov Savez komunista Hrvatske, koji je svome imenu dodao Stranka demokratskih promjena - SDP, osvojio je 26, 00% glasova, a Koalicija narodnoga sporazuma predvođena Mikom Tripalom i Savkom Dapčević-Kučar (HSLS, HKDS, SDSH /Socijalistička demokratska stranka, HDS) dobila je 15, 00% glasova i 5, 90% zastupničkih mjesta. Odmah nakon višestranačkih izbora JNA oduzela je oružje Teritorijalne obrane Republike Hrvatske. Tim oružjem moglo se naoružati 200.000 ljudi. Višestranački Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, u nazočnosti brojnih gostiju iz domovine i Hrvata raseljenih po svijetu te predstavnika vjerskih zajednica, konstituiran je 30. svibnja 1990. god. Zastupnici su za predsjednika Sabora izabrali Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnoga vijeća Sabora. Dr. Franjo Tuđman izabran je za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike. • Koji su ključni povijesni događaji (´90 - ´91) koji su doveli do hrvatske državnosti? Već početkom srpnja 1990. god. Srbi su osnovali Zajednicu općina Sjeverne Dalmacije i Like sa sjedištem u Kninu. Bio je to začetak buduće SAO Krajine. Tako su stavili do znanja da neće poštovati demokratski izabranu hrvatsku vlast. Ministar Boljkovac, njegov zamjenik Perica Jurić i sekretar šibenskoga SUP-a Ante Bujas 5. srpnja posjetili su Knin. Dočekalo ih je tri-četiri tisuće Srba protestirajući, nazivajući ih ustašama i uzvikujući velikosrpske parole. Kasnije su Srbi 5. srpnja obilježavali kao Dan službi bezbjednosti u Republici Srpskoj Krajini. Početkom kolovoza 1990. godine naoružane straže pojavile su se na kninskom području. Događali su se i incidenti primjerice bacanje kamenja na vlak koji je iz Osijeka vozio u Split. Polovicom kolovoza u Kninu je utemeljena policija pobunjenih Srba. Balvan revolucija počela je 17. kolovoza 1990. god. Sabor RH donio je 24. kolovoza 1990. godine Rezoluciju o zaštiti ustavnoga demokratskoga poretka i ljudskim, političkim i nacionalnim pravima svim građanima u Hrvatskoj i to najmanje u onom opsegu kojega narodima i etničkim zajednicama jamče države članice Europske zajednice kao i najrazvijenije demokratske zemlje Europe i Sjeverne Amerike. Hrvatska je tajnim kanalima nabavljala oružje tako da je koncem siječnja 1991. raspolagala s 30.000 komada streljačkog te malo protuzračnoga i protuoklopnoga oružja. KOS je tajno snimio razgovor ministra obrane Špegelja sa svojim nećakom i oficirom JNA Vladimirom Jagarom, a isti je TV Beograd objavio 26. siječnja. Prvi oružani sukob bio je u ožujku kada je napadnuta policijska stanica u Pakracu. Na Uskrs 31. ožujka 1991. god., a u redarstvenoj akciji Plitvice Josip Jović je poginuo. Bila je to prva žrtva Domovinskoga rata. U Borovom Selu 2. svibnja 1991. ubijeno je 12 hrvatskih policajaca. U Zagrebu je 28. svibnja 1991. održana smotra prve brigade ZNG - Tigrovi. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991. Vojni vrh SFRJ, sve do sredine 1991., imao je dva plana. Prema jednom su planirali izvršiti vojni udar i stvoriti centralističku državu, a prema drugom zauzeti sve krajeve u kojima su živjeli Srbi. Za svoje planove nisu dobili podršku Rusije te je JNA stala uz pobunjene Srbe s namjerom da uspostave granicu Virovitica - Karlovac - Karlobag. Hrvatski sabor je 25. lipnja 1991. jednoglasno donio Ustavnu odluku o samostalnosti Hrvatske. U obrani su sudjelovali branitelji iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine i iseljeništva. Koncem kolovoza počeli su napadi na Vukovar koji je branilo 700 do 800 pripadnika ZNG i oko tisuću dobrovoljaca. Vukovar je bio pod opsadom 30.000 srpskih vojnika. Zrakoplovi JNA 7. listopada raketirali su Banske dvore. Hrvatski sabor je 8. listopada donio odluku o raskidu svih veza sa svim republikama i pokrajinama SFRJ. Nakon skoro tri mjeseca herojske obrane Vukovar su 18. studenoga 1991. zauzeli JNA, pobunjenici i srpski dobrovoljci te počinili strašne zločine. Točan broj stradalih još se ne zna. Prema generalu Tusu poginulo je 1.100 branitelja, 2.600 branitelja i civila označeno je kao nestalo, 1.000 branitelja poginulo je na prilazima Vinkovcima i Osijeku. Istoga dana u Škabrnji je ubijeno 63 Hrvata. Rat je bjesnio diljem Hrvatske. Vijeće sigurnosti UN-a 27. studenoga donijelo je Rezoluciju 721 o upućivanju UNPROFOR-a u Hrvatsku. Priznanje suverene Hrvatske počelo je 26. lipnja 1991. god. Sve zemlje Europske zajednice kao i mnoge druge priznale su Hrvatsku 15. siječnja 1992. • Gledajući iz današnje perspektive, da nije bilo ratnog sukoba, bi li Hrvatska ostala u konfederaciji s ostalim državama bivše Jugoslavije ili bi se s vremenom ipak realizirala njena državnost? Ništa se bez krvi ne rađa. Hrvatska nije krenula u rat. Hrvatska je bila prisiljena braniti se. U Domovinskom ratu sudjelovalo je 360.000 branitelja. Pri tome treba istaknuti da je u hrvatskoj vojsci sudjelovalo 9.000 Srba (prema nekim podatcima i do 20.000 / Jutarnji list, 8. 10. 2010. god.). I druge nacionalne manjine dale su velik doprinos u obrani Hrvatske. Stoga je od iznimne važnosti prenijeti istinu o Domovinskom ratu. Često smo skloni stereotipima i generaliziranjima. Krajnje je vrijeme osloboditi se toga. • Kakav je interes studenata za suvremenu hrvatsku povijest? Općenito se malo izučava Domovinski rat u osnovnim i srednjim školama. Mladi ljudi trebaju znati istinu, trebaju obilaziti stratišta iz Domovinskoga rata kao i ona iz Drugoga svjetskoga rata. Sudionici Domovinskoga rata trebaju razgovarati s mladima, organizirati predavanja, tribine i sl. Često se u javnom diskursu događaju jalove ideološke rasprave i polemike. To dovodi do nepotrebnih podjela. Zar ih je malo bilo u našoj povijesti? To mlade ljude zbunjuje. Uloga medija je od iznimne važnosti. O Domovinskom ratu treba govoriti sine ira et studio. Vaša poruka povodom 30. svibnja? Svim žiteljima Lijepe Naše čestitam Dan državnosti. Posebnu zahvalnost iskazujem prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, svim braniteljima i njihovim obiteljima. Svima poručujem da beskrajno vole i čuvaju svoju domovinu, a tuđe poštuju. Poručujem da se ne boje, da budu hrabri, da nikoga ne mrze, jer - oprost je smiraj duše, a zaborav gubljenje identiteta. Na to nas obvezuje 8.689 grobova hrvatskih branitelja, 5.657 grobova stradalih civila u Hrvatskoj kao i grobovi 8.858 Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iz tih grobova izniknut će cvijeće za daleka naša pokoljenja.

događanja u 1990. i 1991. godine, agresija na Republiku Hrvatsku, žrtve.

• Facebook: https://hr- hr.facebook.com/unist.hr/ • Instagram: https://www.instagram.com/unist.hr/?hl=hr • Twitter: https://twitter.com/HrUnist? ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Ea uthor