hrvatski

Slavne povijesne osobe kao promotori turističke destinacije

Globalizam 21. stoljeća učinio je turizam jednom od najbrže rastućih industrija u svijetu. Nove komunikacijske tehnologije ubrzale su akumulaciju i dijeljenje znanja, a popularna kultura je gotovo u potpunosti izbrisala granice ranije udaljenih civilizacija. Danas građani Europe, Azije ili bilo kojeg drugog djela planeta odrastaju s istim idolima, dive se istim umjetnicima, sportašima ili znanstvenicima. Fenomen „istosti svijeta“ stavio je pred komunikacijske stručnjake u turizmu izazov kako predstaviti destinaciju poželjnom i vidljivom. Jedan od načina je preuzeti dio magnetizma koji na globalnoj razini imaju pojedine slavne povijesne osobe, povezujući ih s turističkom destinacijom u užem i širem smislu. Da bi takva aktivnost bila moguća i potencijalno uspješna mora se raditi o povijesnoj osobi koja je globalno prepoznatljiva i pozitivno percipirana, a istovremeno utkana u nacionalnu kulturu kao vrijednost koja se pokazuje svijetu i dio je ukupnog brenda države. Stvaranjem prepoznatljivosti putem umjetnosti, znanosti i sporta implementira se Nyev koncept „meke moći“, dajući turizmu priliku da kapitalizira pozitivan imidž države. Cilj ovoga rada je ispitati na koji način muzeji, lokalne i nacionalne turističke zajednice komuniciraju slavne povijesne osobe iz svoje kulturne baštine, a sve kako bi se privuklo turiste da posjete rodno mjesto ili mjesto djelovanja pojedine slavne povijesne osobe. Rad, analizirajući primjere iz Austrije (Wolfgang Amadeus Mozart), Španjolske (Pablo Picasso), Velike Britanije (William Shakespeare) i Hrvatske (Nikola Tesla), pokušava odrediti koncepcijske sličnosti i razlike među njima. Za svaku od navedenih zemalja odabrana je po jedna slavna povijesna osoba koja udovoljava kriterijima globalne prepoznatljivosti, utkanosti u nacionalnu kulturu, kao i postojanja muzeja u mjestu rođenja te osobe. Kako bi se došlo do ključnih rezultata koristila se metoda analize sadržaja društvenih mreža lokalnih i nacionalnih turističkih zajednica te muzeja posvećenih slavnim povijesnim osobama u mjestima gdje su rođeni. Iako svjesni dvosmjernosti komunikacije na društvenim mrežama, autori su u ovom radu naglasak stavili na analizi komunikacije pošiljatelja, prateći pritom vertikalni (lokalno – nacionalno) intenzitet komunikacije. Svi analizirani primjeri, neovisno o kontekstualnim razlikama, nude zanimljivu komparaciju koja može poslužiti poboljšanju komunikacije u turizmu.

komunikacija u turizmu ; kultura ; globalizacija ; slavne povijesne osobe ; muzeji

nije evidentirano