hrvatski

Konkurentnost u BIH

U prvome dijelu ove analize napravljena je “avionska” snimka stanja cjelokupne ekonomije BiH. Kad se sagledaju svi podaci, očigledno je da je svjetska ekonomska kriza dovela do recesije i stagnacije gospodarstva u BiH, koje se i dalje nastavljaju. Ukupna je socioekonomska situacija u ovakvim okolnostima znatno pogoršana. Utvrđena je međunarodna konkurentnost BiH prema Izvješću o globalnoj konkurentnosti Svjetskoga ekonomskog foruma. Analiza konkurentnosti Bosne i Hercegovine obavljena je tako da su sve komponente uspoređene s Republikom Hrvatskom kao sa susjednom zemljom, i zemljom koja je po konkurentnosti u EU na začelju. Očigledno je značajno zaostajanje Bosne i Hercegovine u skoro svim aspektima konkurentnosti u odnosu na Hrvatsku. Jedina su dva područja u kojima je stanje relativno slično, makroekonomsko okruženje, zdravstvo i osnovno obrazovanje. U svim ostalim područjima BiH značajno zaostaje. Što se tiče makroekonomskoga okruženja, tu stanje nije ni približno dobro. Naime, deficit proračuna u BiH iznosi 3% BDP-a, dok je deficit proračuna u Hrvatskoj 5% BDP-a. Opći javni dug u BiH iznosi 45% BDP-a, a u Hrvatskoj 81% BDP-a. Nadalje, izvršena je nešto dublja analiza gospodarstva BiH. Područje ima oko 7 aktivnih poduzeća na 1 000 stanovnika. To je osjetno ispod prosjeka Hrvatske (21 aktivno poduzeće na 1 000 stanovnika). Uz to, gospodarska struktura u BiH je nepovoljna. Dominiraju trgovina, usluge, građevinarstvo i promet, dok sektori prerađivačke industrije značajno zaostaju. Nezaposlenost je ključna i najveća slabost BiH. Kod 1/2 općina formalna nezaposlenost je jako visoka (više od 50%). Imajući u vidu izvoznu orijentaciju gospodarstva BiH, vidljivo je da su najveći izvoznici metalna, drvoprerađivačka i prehrambena industrija. Relativno mali broj sektora je u većim gubicima (rudarstvo, turizam i ugostiteljstvo te energetika). Svi ostali sektori gospodarstva, bez obzira na teške uvjete u kojima se nalaze, posluju pozitivno (poljoprivreda je blizu pozitivnomu). Neki od sektora (IKT, guma i plastika) imaju izuzetno dobre performanse, dok većina, izraženo odnosom produktivnosti i plaća, ima potencijal za nova radna mjesta. U zadnjem dijelu rada rangirani su i odabrani sektori gospodarstva u BiH s najvećim potencijalom za rast. Prema izvršenim analizama, vodeći je sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija, druga je metalna industrija, slijede prehrambena i drvoprerađivačka industrija, sektor gume i plastike itd. Na kraju se zaključuje da BiH, iako pоsјеduје vаžnе resurse za razvoj gospodarstva, malobrojan, ali dobar privatni sektor, znanstveno-tehnološke instituciје (sveučilišta, fakulteti, instituti i dr.), obrazovne institucije, vladine institucije za razvoj gospodarstva i dr., sve ove elemente ne koristi u dovoljnoj mjeri. Dоsаd nije uspјеla оsigurаti uspјеšnu i sustavnu intеrаkciјu оvih rаzličitih еlеmеnаtа u јеdan pоvеzаn i kооrdiniran оkvir. Nа tај se nаčin prоpuštа znаčајаn pоtеnciјаl zа stvaranje vrijednosti, tj. spillover znаnjа u proizvode i usluge, kао nајvаžniјi nаčin stvаrаnjа bоgаtstvа u vrеmеnu glоbаlizаciје. Zato je važno podržati ljude u sektorima informacijsko-komunikacijskih tehnologija, metalne industrije, drvoprerađivačke i prehrambene industrije u BiH, jer su oni izuzetak od pravila i pozitivan primjer kako kreativnost, znanje i rad mogu stvoriti dobre rezultate.

BiH, konkurentnost, gospodarstvo

nije evidentirano