hrvatski

Dediskurzacija: prilog razumijevanju nastavka ‘stanja rata’ u post-daytonskoj Bosni i Hercegovini

U članku predlažem primjenu teorije dediskurzacije, kao teorije jednoga od ključnih uzroka izbijanja oružanih sukoba u razumijevanju post-daytonske politike u Bosni i Hercegovini (BiH). Jedna od temeljnih premisa te teorije glasi da ratovima obično prethode propali pregovori tijekom kojih najmanje jedna od strana, zbog svog specifičnog diskurzivnog stava, stječe status dediskurzatora, figure koja krši ključne moralno-diskurzivne vrijednosti implicirane upotrebom diskursa. Prvi dio ogleda izlaže tu teoriju u rudimentarnim crtama i naglašava njezinu vezu s etikom diskursa i, između ostaloga, republikanskom političkom teorijom. Drugi dio ogleda objašnjava smisao u kojem Aliju Izetbegovića možemo opisati kao dediskurzatora ne samo u razdoblju pred izbijanje rata u BiH (1992) nego i u razdoblju prividne implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno nakon njegovog podneska žalbe na ustave entiteta Ustavnome sudu BiH tijekom 1998. U trećem dijelu objašnjavam ulogu međunarodne zajednice u post-daytonskoj BiH, koja je eksploatirala Izetbegovićev nestabilni stav prema Daytonskom mirovnom okviru i sama doprinijela destabilizaciji Bosne i Hercegovine u post-daytonskom razdoblju. U zaključnome dijelu kratko se bavim pitanjem motivacije međunarodnih aktera i smjera u kojem bi se odnosi u Bosni i Hercegovini u budućnosti mogli razvijati.

Bosna i Hercegovina ; dediskurzacija ; Alija Izetbegović ; Visoki predstavnici ; Daytonski mirovni sporazum

nije evidentirano