hrvatski

Učinak ronjenja s komprimiranim zrakom na biljege funkcije i integriteta kardiovaskularnoga sustava

Uvod: Rekreacijsko ronjenje s komprimiranim plinskim smjesama (engl. self-contained underwater breathing apparatus, SCUBA) poseban je oblik tjelesne aktivnosti koja, zbog specifičnih uvjeta okoline predstavlja stres za organizam. Dosadašnje su studije, pokušavajući objasniti odgovor organizma na SCUBA ronjenje, prepoznale važnost njegovog učinka na kardiovaskularni sustav, no molekularni mehanizmi koji dovode do tog učinka još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Cilj rada: Cilj je ovog istraživanja bio pridonijeti razumijevanju promjena kardiovaskularnog, mišićnog i imunosnog sustava izazvanih rekreacijskim SCUBA ronjenjem na molekularnoj razini praćenjem specifičnih biokemijskih biljega. Ispitanici i metode: U tu je svrhu jedna skupina ronilaca (N=16) izvela 1 neovisan, a druga skupina (N=14) 5 susljednih zarona kako bi se procijenio jednokratni, odnosno kumulativni učinak SCUBA ronjenja na kardiovaskularni sustav. Plazmatske koncentracije Gal-3, hs-TnI, NT- proBNP, mioglobina, hs-CRP, IL-6 VEGF i ET-1 te serumske koncentracije CRP, CK, CK-MB i LD, kao i ukupan broj leukocita određene su u različitim vremenskim točkama odgovarajućim analitičkim postupcima. Rezultati: Analizom dobivenih rezultata studije učinka jednokratnog SCUBA ronjenja utvrđeni su statistički značajni porasti Gal-3, hs-TnI, NT- proBNP, mioglobina i VEGF te pad koncentracije ET-1 odmah nakon ronjenja u odnosu na vrijednosti prije ronjenja. Koncentracija hs-CRP se nije značajno mijenjala. Vršne koncentracije, uz povratak na bazalne vrijednosti 6 sati nakon ronjenja, mioglobin i VEGF postigli su odmah nakon zarona, dok je za Gal-3 to ostvareno 3 sata nakon zarona. hs-TnI i NT-proBNP kontinuirano su rasli kroz cijeli period praćenja. Nakon inicijalnog pada, konc. ET-1 3 sata nakon ronjenja počinje rasti, međutim do 6. sata ne vraća se na svoju bazalnu vrijednost. Studijom kumulativnog učinka SCUBA ronjenja potvrđene su sve promjene koncentracija nakon ronjenja utvrđene studijom jednokratnog učinka SCUBA ronjenja. Međutim, uočeni kumulativni učinak na kardiovaskularni i mišićni sustav očituje se kontinuiranim padom koncentracija Gal-3, hs-TnI, mioglobina i VEGF te porastom koncentracija NT- proBNP, IL-6 i ET-1 kroz promatrani period praćenja od mjesec dana. Studijom je utvrđena i klinička značajnost promjene hs-TnI, Gal-3, NT- proBNP i mioglobina koja se odvija unutar fizioloških mehanizama prilagodbe kardiovaskularnog sustava rekreacijskom SCUBA ronjenju. Zaključak: Rekreacijsko SCUBA ronjenje u uvjetima studije jednokratnog učinka uzrokuje blago oštećenje srčanog mišića, narušavanje integriteta membrane skeletnog mišića te prilagodbu vaskularnog endotela. Opetovanim ronjenjem jednom tjedno u periodu od mjesec dana, dolazi do aktivacije mehanizama prilagodbe koji taj učinak čine blažim za organizam.

SCUBA ronjenje, kardiovaskularni sustav, adaptacijski mehanizmi, biomarkeri

nije evidentirano