hrvatski

Temeljna formacija katoličkih vjeroučitelja u Republici Hrvatskoj

Katolički je vjeronauk ponovno uveden u hrvatske škole početkom devedesetih godina dvadesetog stoljeća. Ponovnim se uvođenjem vjeronauka u školski sustav javlja potreba osposobljavanja stručnog kadra koji će moći organizirati i provoditi vjeronaučnu nastavu. Potreba za osposobljavanjem vjeroučitelja na visokim učilištima potiče na razmišljanje o tome na koji način organizirati osposobljavanje studenata za vjeroučiteljsku službu. Brine se i o trajnoj formaciji vjeroučitelja. Biskupi u svojim pismima progovaraju o potrebi organiziranja katehetskih škola koje za jedan od ciljeva imaju nadilaženje nedostatno formiranih vjeroučitelja. Tako se temeljna formacija postupno usustavljivala sve od potpisivanja Ugovora o suradnji na području odgoja i kulture između Republike Hrvatske i Svete Stolice 1996. godine do danas. Budući da je vjeronauk dio školskog sustava, on kao takav treba biti usmjeren na ostvarenje vlastitih odgojno-obrazovnih ciljeva, ali i odgojno- obrazovnih ciljeva škole. Budući da se u Republici Hrvatskoj od školske godine 2019./2020. počelo s provedbom eksperimentalnog programa Škola za život, taj je program zahvatio i Katolički vjeronauk, a time utječe i na temeljnu formaciju vjeroučitelja, barem u smislu ponovnog promišljanja o ciljevima i kompetencijama koje osoba stječe završetkom studija. Ključan je dio ovog rada vezan uz odnos kompetencija koje osoba stječe po završetku integriranog filozofsko- teološkog smjera, teološko-katehetskog ili studija teološko-religijskih znanosti i učeničkih kompetencija čiji je razvoj predviđen u kurikulu Katoličkog vjeronauka koji je donesen u okviru eksperimentalnog programa kurikulske reforme Škole za život.

učeničke kompetencije, formacija vjeroučitelja, kompetencije vjeroučitelja, Škola za život, kurikul

nije evidentirano