hrvatski

Uloga učitelja i Učiteljske škole u društvenom životu Gospića

U radu se na temelju dostupnoga arhivskog gradiva i članaka iz starih gospićkih novina (Lička sloga, Lički Hrvat, Narodno jedinstvo, Ličke novine, Lički glas) donose rezultati istraživanja uloge učitelja i učiteljske škole u društvenom i poglavito kulturnom životu Gospića od dvadesetih do šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća. Riječ je o razdoblju u kojemu se Gospić oblikovao kao kulturno, prosvjetno, prometno i upravno središte Like u ambijentu lokalne političke nestabilnosti, suočen s posljedicama Prvoga i Drugog svjetskog rata, neriješenim nacionalnim pitanjima, lokalnim migracijama i prožimanjem različitih, nerijetko međusobno suprotstavljenih, kulturnih i ideoloških naslijeđa. U takovom su ambijentu učenici, učitelji i učiteljska škola bili suočeni sa slojevitim izazovima lokalnoga društva koje je od njih očekivalo ispunjenje „unutrašnje i spoljašnje“ zadaće ; prosvjetne i društvene. Nakon osnutka učiteljske škole, 1919. godine, kroničari bilježe da je, u pozitivnom smislu, Gospić „promijenio svoje lice“. Preparandija je zauzela važno mjesto u kulturnom životu grada kojega je obogatila koncertima vlastitoga zbora koji je pjevao i kao crkveni zbor, dramska je skupina izvodila kazališne predstave, škola je organizirala tečajeve stranih jezika. Već 1920. Škola je planirala otvaranje zabavišta i vrtića za djecu mlađu od šest godina (Gospić je svoj prvi dječji vrtić dobio tek više desetljeća kasnije, 1974. godine) organizirala je javna predavanja i naučne ekskurzije u okviru tadanje zavičajne nastave… i naravno, bila stalno suočena s političkim utjecajima koji su se na različite načine odražavali na njezinu opstojnost, ustroj i njezin rad, posebno u prijelomnim povijesnim okolnostima.

učitelj, učiteljska škola, Gospić, arhivsko gradivo, novine, kultura

nije evidentirano