hrvatski

Klasne nejednakosti i zdravlje u hrvatskom društvu

Pandemija uzrokovana SARS-CoV-2 virusom značajno je opteretila zdravstvene sustave diljem svijeta, u fokus stavila pitanje važnosti dostatno javno financiranog sustava zdravstva kao i problematiku globalnih i lokalnih nejednakosti u vidu rizika od oboljenja i mortaliteta. Prema brojnim autorima, SARS-CoV-2 virus nije „društveno neutralan“ virus jer ne pogađa jednako ljude u društvu, već dodatno naglašava postojeće društvene odrednice zdravlja uključujući one vezane uz socioekonomski status i etničnost (Bibby, Everest i Abbs, 2020. ; Bambra i sur., 2020.). Polazeći od pretpostavki da pandemija bolesti COVID-19 učvršćuje postojeće nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama (opterećenost javnog sektora zdravstva preusmjerava pacijente u privatni sektor) te da su oni slabijeg zdravstvenog stanja rizičnija skupina kod oboljenja od SARS-CoV-2 virusa, u ovom radu bavimo se pristupom zdravstvenim uslugama i zdravstvenom stanju kao klasnim pitanjima. Rad ima dva cilja. S jedne strane utvrditi u kojoj mjeri klasni položaj objašnjava određene zdravstvene ishode, uz kontrolu sociodemografskih varijabli poput spola, dobi i mjesta stanovanja, a s druge koja je operacionalizacija klase (temeljena na zanimanjima ili kapitalima) bolji prediktor tih razlika. Rad se temelji na podacima dobivenima anketnim istraživanjima provedenim na nacionalnim reprezentativnim uzorcima stanovnika Hrvatske u okviru projekta "Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti" te "Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije" (projekte koje je sufinancirala Hrvatska zaklada za znanost). Zdravstveni ishodi u radu promatraju se kroz nekoliko aspekata uključujući pristup zdravstvenim uslugama, povjerenje u zdravstveni sustav te samoprocjenu o vlastitom zdravstvenom stanju. U operacionalizaciji klase u radu su korištena dva pristupa: jedan inspiriran burdijeovskim pristupom klasi koji se temelji na kapitalima (ekonomski, društveni, kulturni) i pristup koji se temelji na zanimanjima, a koji polazi od europske klasifikacije zanimanja (ESeG, European Socio-Economic Groups). Zaključak radu čini pregled mogućih objašnjenja nalaza o vezi između zdravstvenog stanja i društvenih nejednakosti uključujući materijalna, kulturna/bihevioralna, psihosocijalna ili pak ona koja proizlaze iz političke ekonomije (Bartley, 2004).

pandemija ; zdravstveni sustav ; zdravlje ; klasne nejednakosti

nije evidentirano