hrvatski

Davanje lažnog iskaza vs. pravo na zaborav: imaju li svjedoci pravo na zaborav i zabunu u kaznenim postupcima?

Intrigantna pravna problematika potaknuta odlukama nadležnih sudova iz 2018. godine angažirala je znanstvenu znatiželju analizi kaznenog djela davanja lažnog iskaza. Pri tome je cilj rada bio razjasniti tko i kada može počiniti ovo djelo, može li se ono počiniti šutnjom, kada je djelo dovršeno, kako dokazati laž, kako zastarni rokovi djeluju na učinkovito procesuiranje ovoga djela. Analiza bića i progona kaznenog djela davanja lažnog iskaza ukazuje na važnost integralnog pristupa realitetu kaznenog djela. Djelo mogu počiniti svjedok, vještak, prevoditelj, tumač i stranka u postupku osim okrivljenika. Djelo se može počiniti i šutnjom jer iskaz svjedoka mora biti okolnosan, vjerodostojan i istinit. Okrivljenik za razliku od svjedoka može i lagati u svome iskazu jer nije dužan iskazivati, pa nije dužan niti istinito iskazivati. Eventualnu laž iznimno je teško dokazati posebno kada se iskaz odnosi na sjećanje o nekom događaju. Davanje lažnog iskaza je formalno kazneno djelo koje je dovršeno u trenutku kada je iskaz dan.

ažni iskaz, svjedok, kazneni postupak, sport, odbačaj optužnice

nije evidentirano