hrvatski

Zašto studenti žele otići živjeti i raditi izvan Hrvatske? Istraživanje razlika u želji odlaska prema tipu naselja

Pridruživanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine započeo je i najrecentniji emigrantski val koji u određenoj mjeri karakterizira odlazak mladih visokoobrazovanih stručnjaka iz Hrvatske (tzv. „odljev mozgova“). Na ovakve negativne migracijske trendove nisu imuna ni hrvatska ruralna područja koja se danas suočavaju s ozbiljnim depopulacijskim problemima na što, osim negativnog trenda starenja i negativnog prirodnog prirasta stanovništva hrvatskih ruralnih područja, kao i hrvatske države općenito, u određenoj mjeri utječe i odlazak mladih stanovnika s ruralnih područja. Stoga je moguće uvidjeti kako se hrvatska ruralna područja danas bore s gubitkom ključnih pokretača ruralne revitalizacije (mladima) i to ne samo u migracijskom toku prema hrvatskim urbanim područjima već i onima izvan granica države. Cilj je ovog rada utvrditi razlike u želji, ali i privlačnim i potisnim razlozima potencijalnog odlaska na život i rad izvan Hrvatske prema tipu naselja u kojem su studenti proveli najveći dio života. Razlike u odrednicama želje odlaska studenata ovih dvaju tipova naselja provjeravat će se provedbom dvaju modela binarne logističke regresije u kojoj su prediktori želje odlaska: individualna socio-demografska obilježja studenata, socijalna podrška, nacionalni ponos te povjerenje u institucije RH. Rezultati istraživanja prikupljeni su 2017. godine u sklopu kolegija Istraživački projekt na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a istraživanje je provedeno metodom ankete na prigodnom uzorku od 529 studenata Sveučilišta u Zagrebu. Unutar istraživanja samostalno je konstruiran mjerni instrument Razlozi odlaska sastavljen od 17 čestica koje čine 5 dimenzija čimbenika potencijalnog odlaska studenata na život i rad izvan Hrvatske (ekonomski, osobno-iskustveni, osobno-obiteljski, općedruštveni te znanstveno-profesionalni razlozi odlaska). Unatoč tome što rezultati pokazuju kako se studenti ne razlikuju u svojoj želji odlaska s obzirom na tip naselja iz kojeg dolaze (χ2 = 3, 534 ; p > 0, 05), postoji statistički značajna razlika u razmišljanju o odlasku (χ2 = 11, 109 ; p < 0, 05), pa tako studenti iz urbanih naselja češće razmišljaju o odlasku na život i rad u inozemstvo od svojih kolega iz ruralnih naselja. Također, postoje i određene razlike u odrednicama želje o potencijalnom odlasku između ovih dviju grupa studenata pa su se u binarnoj logističkoj regresiji kao relevantni prediktori želje odlaska studenata iz ruralnih područja pokazala razina socijalne podrške, dok su se kod studenata iz urbanih područja relevantnim pokazali nacionalni ponos i povjerenje u institucije RH. Prema tipu naselja nema razlika u potencijalnim razlozima odlaska, odnosno za obje skupine studenata najvažniji su ekonomski razlozi odlaska, a najmanje važni osobno-obiteljski. U zaključku se naglašavaju ključni nalazi i njihove implikacije, ali i budući smjerovi u istraživanju fenomena ruralnih migracija. Ovaj rad nastao je u sklopu Uspostavnog istraživačkog projekta SECRURAL (UIP- 2019-04-5257) financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost.

migracije, iseljavanje mladih, odljev mozgova, hrvatska ruralna područja, ruralna mladež

nije evidentirano