hrvatski

Empirijsko istraživanje stavova korisnika o suprijevozu u Republici Hrvatskoj

U brojnim svjetskim gradovima broj stanovnika kontinuirano raste, a za iste to predstavlja velik problem obzirom da im infrastruktura nije bila dizajnirana da omogući kretanje tako velikog broja ljudi. Uslijed navedenog dolazi do zagušenja u prometu u urbanim područjima, zagađenja okoliša, rasta potrošnje neobnovljivih izvora energije, ali i porasta buke koju stvaraju vozila. Posljednjih godina se, kao moguće rješenje na sve veću potražnju za mobilnošću stanovništva, upravo javlja suprijevoz odnosno sustav dijeljenja automobila koji se temelji na načelu održivog razvoja. U proteklim desetljećima cestovna mreža se u većini država širila kao odgovor na sve veći broj automobila koje stanovnici posjeduju. Zbog porasta broja automobila uz gotove jednake parkirališne kapacitete kao u desetljećima ranije, većina osoba se sve češće susreće s problemom pronalaska parkirnih mjesta u urbanim središtima. Navedeno, ali i troškovi koje uz sebe veže posjedovanje osobnog automobila, utjecali su na značajan porast popularnost suprijevoza u svijetu. Svrha ovog rada je istražiti stavove korisnika o suprijevozu u Republici Hrvatskoj. Carsharing organizacije omogućuju korisnicima kratkoročnu uporabu vozila iz voznog parka, ali i utječu na smanjenje potrebe za posjedovanjem privatnog vozila. Rezultati provedenog primarnog istraživanja pokazali su kako iako je prisutan na hrvatskom tržištu, suprijevoz koristi manji broj ispitanika. Ispitanici koji se koriste uslugama suprijevoza kao razloge navode manje troškove, izbjegavanje problema s traženjem parkinga te davanje doprinosa zaštiti okoliša. Pozitivno je što najveći dio ispitanika koji još nisu koristili usluge suprijevoza navodi kako će koristi usluge istog u budućnosti.

suprijevoz, mobilnost, gradski promet

nije evidentirano