hrvatski

Interkulturalne kompetencije pedagoga

Današnje društvo obilježeno fenomenom globalizacije i stalnim kretanjima stanovništva (migracijama) čini jednu multikulturalnu zajednicu koja je spoj međusobno isprepletenih kultura - većinskih i manjinskih. S obzirom na potrebe koje prijeko proizlaze iz mnoštva različitosti na istom području, stalnih i novih migracija stanovništva, može se reći da to isto društvo treba miran suživot, u kojem će razlike biti poštivane te shvaćene kao bogatstvo, a ne kao izvor sukoba suvremenog društva. Učiti o sebi, ali i upoznavati druge velika je potreba današnjice. Budući da se putem odgoja i obrazovanja ponajviše može djelovati na razvijanje kvalitetnih interpersonalnih odnosa, odgojni djelatnici (uz niz drugih čimbenika) snose odgovornost pri razvoju interkulturalnih kompetencija kod djece i mladih. Interkulturalni odgoj i obrazovanje trebaju ići ka cilju da olakšaju rješavanje odnosa i problema suživota među različitim etničkim, jezičnim, vjerskim i kulturnim skupinama. U tom smislu odgoj i obrazovanje su trenutno najprikladniji odgovor na globalizaciju i međusobni odnos u multikulturalnim, multijezičnim i multikonfesionalnim zajednicama. Pedagog kao stručni suradnik svake odgojno-obrazovne institucije, svakako treba biti interkulturalno kompetentan, kako bi mogao odgovoriti na potrebe svoga rada, među kojima je između ostalog i to da potiče interkulturalni razvoj učenika. U teorijskom dijelu ovoga rada, uz predstavljanje globalizacijskih procesa kao i migracijskih kretanja europskog društva, dan je prikaz koncepta interkulturalizma kao i njegovih razvojnih faza. Uz određene specifičnosti koje za sobom nosi interkulturalizam u odgoju i obrazovanju, predstavljen je opis rada (školskog) pedagoga te potrebne kompetencije koje mu osiguravaju kvalitetan odgojno-obrazovni rad. S obzirom na važnost inicijalnog obrazovanja pedagoga predstavljena je analiza nastavnih planova i programa studija pedagogije s naglaskom na sadržaje koji potiču razvoj interkulturalnih kompetencija. Analizirani su programi studija pedagogije sa dva univerziteta (Univerzitet u Novom Sadu i Univerzitet u Nikšiću) te dva sveučilišta (Sveučilište u Zagrebu i Sveučilište u Mostaru), čiji su ispitanici sudjelovali u istraživanju za potrebe ovoga rada. U empirijskom dijelu rada dan je prikaz istraživanja koje je provedeno u okviru znanstvenog projekta „Interkulturalne kompetencije i europske vrijednosti“ među studentima preddiplomskog i diplomskog studija pedagogije na ukupno četiri Sveučilišta/Univerziteta. U kontekstu ovoga rada, korišteni su rezultati koji se isključivo vežu za interkulturalne kompetencije pedagoga. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na potrebu ulaganja dodatnih mjera kako bi se kod budućih pedagoga povećala interkulturalna osjetljivost, a samim time i interkulturalna kompetentnost te pedagoška kompetencija za poticanje interkulturalnog razvoja učenika, posebice onih koji studiraju na Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu u Nikšiću. Nastavno na rezultate istraživanja, ova doktorska disertacija može potaknuti na razmišljanje o mogućim izmjenama u dosadašnjim strategijama stjecanja interkulturalnih kompetencija te pedagoške kompetencije za poticanje interkulturalnog razvoja učenika, kada su u pitanju studenti pedagogije - budući pedagozi.

interkulturalizam, interkulturalni odgoj i obrazovanje, interkulturalne kompetencije pedagoga, pedagoška kompetencija za poticanje interkulturalnog razvoja učenika

nije evidentirano