hrvatski

Organska proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj u doba COVID-19 pandemije

Hrvatska ima velike potencijale za organsku proizvodnju voća i povrća koji još uvijek nisu dovoljno iskorišteni. Premda organska poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj posljednjih godina stalno raste te se u 2019. godini odvijala na površinama od preko 108 000 ha, udio površina pod organskom proizvodnjom, koji iznosi 7.2%, još je uvijek niži od prosjeka EU od 8.5%. Posebno zabrinjava smanjenje površina za organsku proizvodnju povrća s 422 ha u 2018. godini na svega 245 ha u 2019. godini, koje se odrazilo i na pad proizvodnje s 2 150 t u 2018. na oko 1 500 t 2019. godine. Pri Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u jesen 2020. godine pokrenut je projekt „Socioekonomski čimbenici mikro i malog poduzetništva u ekološkoj proizvodnji hrane“. U sklopu projekta provedeno je 29 polustrukturiranih intervjua s mikropoduzetnicima u ekološkoj proizvodnji povrća i voća u RH. Intervjuirano je 26 predstavnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 2 predstavnika društava s ograničenom odgovornošću te jedan predstavnik obrta koji se bave organskom proizvodnjom voća i povrća. Uzorkom su obuhvaćeni mikropoduzetnici iz svih 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba. Protokol intervjua sadržavao je pitanja o raznim aspektima mikropoduzetništva: od motivacije za ulazak u organsku poljoprivredu, preko vrsta i uvjeta proizvodnje, marketinga i distribucije, do utjecaja na zajednicu, podrške s lokalne, regionalne i nacionalne razine, suradnje unutar i između sektora, te planova, prilika i prepreka u razvoju. Intervjui su zvučno snimljeni i transkribirani. Tematska analiza transkripata provedena je pomoću računalnog programa za analizu kvalitativnih podataka MAXQDA 12. Za provedbu istraživanja pribavljena je dopusnica Povjerenstva za prosudbu etičnosti istraživanja Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U ovom radu izvješćujemo o temi povezanoj s posebnostima organske proizvodnje voća i povrća u doba pandemije bolesti COVID-19. Uspoređujemo potražnju za organski proizvedenim voćem i povrćem u različitim valovima epidemije, odnosno u različitim protuepidemijskim režimima u Hrvatskoj, od prošlogodišnjeg proljetnog lockdowna, preko ublažavanja mjera tijekom ljetnih mjeseci, do daljnjih faza eskalacije pandemijske krize. Sudionici su eksplicirali probleme s kojima su se susretali uslijed raznih ograničenja tijekom pandemije. Dijelom je riječ o poteškoćama s plasmanom i distribucijom uslijed zatvaranja ili ograničavanja nekih važnih kanala distrubucije eko-proizvoda, a dijelom o poteškoćama koje proizlaze iz kupovne (ne)moći pojedinih kategorija potrošača, ili pak iz promjena u mobilnosti stanovništva. Za dio proizvođača problemi su toliko ozbiljni da čak prijete njihovom opstanku na tržištu, no dio proizvođača uspješno se prilagodio novim okolnostima. S obzirom na razlike među ekoproizvođačima u pogledu uspješnosti prilagodbe novim okolnostima, donosimo zaključke o tome koje su skupine proizvođača otpornije na krizu. Iskustvo rasta potražnje u doba strogog lockdowna pokazuje da smanjenje uvoza preko velikih trgovačkih lanaca ima blagotvorne učinke na domaću organsku proizvodnju voća i povrća.

pandemija bolesti COVID-19 ; ekološka proizvodnja hrane ; mikropoduzetništvo ; organska proizvodnja voća i povrća ; otpornost u krizama

nije evidentirano