hrvatski

Kad se uplete CIA: Kontrastivna analiza međujezika na primjeru hrvatskoga i slovenskoga

Kontrastivna analiza koja se kao znanstvena metodologija u okviru kontrastivne lingvistike razvila sredinom 20. stoljeća i doživjela procvat u 1960-im i 1970-im godinama u središte pozornosti postavlja jezičnu pogrešku odnosno interferenciju, pri čemu se jezična pogreška smatra svakim odstupanjem od norme ciljnoga standardnog jezika. Premda je u tim godinama nastalo niz istraživanja, ona u procesu poučavanja stranih jezika nisu odrazila željene rezultate. Razvojem korpusne lingvistike krajem 1980-ih i početkom 1990-ih godina mijenja se i metodologija kontrastivne analize. Granger (1996) predlaže integrirani model kontrastivne analize usvajanja jezika koji se temelji na kontrastiranju dviju jezičnih varijanti, to jest govorne produkcije govornika prvoga (J1) i stranogajezika (JS) u određenoj situaciji odnosno u određenome kontekstu, dok jezični opisi nastaju na osnovi opsežnih elektronskih korpusa. Ključna informacija koju korpusi donose jest frekvencija pojavljivanja pojedinoga jezičnog elementa, što znači da se u govoru ne traže više pogreške, nego se traže razlike prema kojima se može evidentirati jezični prijenos iz J1 na JS, ali i strategija izbjegavanja. To potvrđuju i istraživanja uporabe tekstnih konektora u radovima studenata hrvatskog kao JS (Balažic Bulc 2009). U ovome radu metodologijom kontrastivne analize usvajanja jezika istražuju se razlike u jezičnoj produkciji studenata hrvatskoga kao JS i J1 na morfosintaktičkoj razini. Pri tome se postavlja pitanje kakav je proces usvajanja morfo-sintaktičkih jezičnih elemenata u dvama srodnim jezicima. Rezultati pilotskoga istraživanja pokazuju da najčešće dolazi do odstupanja u jezičnoj produkciji ondje gdje postoje razlike u jezičnim sustavima, ali ponekad, iznenađujuće, i ondje gdje sustavnih razlika nema, kao što je npr. glagolski vid. Takvim istraživanjima otvara se sasvim novo poglavlje u proučavanju usvajanja JS, posebno kad je u pitanju područje srodnih jezika koje dosad još nije dovoljno istraženo.

kontrastivna lingvistika, integrirani model kontrastivne analize, međujezik, korpusi usvajanja jezika, srodni jezici, hrvatski jezik kao strani

nije evidentirano