hrvatski

Cijena učeništva

Izvorni naslov knjige protestantskog teologa i luteranskog pastora Dietricha Bonhoeffera Cijena učeništva je Nachfolge ili Slijeđenje, Nasljedovanje. Polazeći od pojma „jeftine milosti“, pokazuje kako jedno od načela reformacije sola fide (samo vjera) treba ne samo dodatno pojasniti nego i njegovo razumijevanje proširiti. Jeftina milost je …propovijed oproštenja bez pokajanja, krštenje bez odgajanja zajednice, Večera Gospodnja bez ispovijedanja grijeha, odrješenje bez osobne ispovijedi. Jeftina je milost ona milost bez nasljedovanja, milost bez križa… (str. 21). Za razliku od nje, dragocjena milost se mora tražiti, dar za koji se treba moliti, vrata na koja se mora kucati (str. 22). Ona se stječe i zadržava nasljedovanjem Krista, njegova nauka i življenja. Dragocjena milost poziva na učeništvo koje radikalno od- bacuje kršćansku svakodnevicu popustljivu prema suvremenom i sveprisutnom narativu o ugodnom načinu života. Milost je Božji dar koji se nudi svakom čovjeku. Nasljedovanje Krista je potpuni čovjekov odgovor ponuđenoj Božjoj milosti, u kojemu se svatko, tko želi za Kristom, treba odreći samoga sebe, uzeti svoj križ i slijediti ga. Tada je ta milost „skupa“, dragocjenija od vlastita života koji se odbacuje, kako bi se zadobio život s Kristom i u Kristu. Cijena učeništva sastoji se od četiri povezana dijela. Prvi dio knjige odnosi se na Isusov poziv nasljeđivanja koji je uputio svojim učenicima te o učincima tog poziva. Drugi dio, koji se može smatrati središnjim dijelom knjige, razmatra Propovijed na gori. U trećem dijelu obrazlaže poslanje i predanje učenika propovijedanju evanđelja u Izraelu, a u četvrtom dijelu piše o crkvi i učeništvu vjernika prema tekstovima Pavlovih poslanica. U ovoj maloj, ali iznimno jezgrovitoj knjizi, koja sažima osnovne postavke Bonhoefferove teologije, on navodi kako se vjera u Krista izražava poslušnošću njegovom pozivu i naučavanju, odnosno kao nasljedovanje u riječima i djelima. On tako čvrsto uvezuje poslušnost Kristovu pozivu i vjeru u Njega, da piše kako samo onaj koji vjeruje Kristovoj Riječi poslušan je u nasljedovanju, i samo onaj koji je poslušan u nasljedovanju vjeruje Kristovoj Riječi. Taj zahtjev vjere i poslušnosti odnosi se ne samo na pojedinca nego i na crkvu kao zajednicu vjernika. Bez takvog zajedničkog nasljedovanja vjernika i crkve, kršćanska poruka upućena svijetu, svijet samo kristijanizira, a evanđelje sekularizira. A to nije sukladno Božjem naumu spasenja. Bonhoeffer naglašava da se poslušnost Isusovih sljedbenika temelji na njihovom prepoznavanju i potpunom prihvaćanju Kristove vlasti, prema kojoj poziva i zahtijeva poslušnost svojoj riječi. Takvo nasljedovanje moguće je samo ako je Kristovom sljedbeniku Kristova dragocjena milost postala sve u svemu, ako mu pored Isusa više ništa nema značaj, već mu je samo On važan. Za takvu dragocjenu milost Kristov sljedbenik spremno se i s radošću odriče sebe i svega što ima, svih onih koji su mu važni. On je poput čovjeka koji radosno prodaje sve što ima kako bi kupio njivu u kojoj je skriveno blago, spreman si je iskopati oko i odsjeći ruku ako bi ga to sprečavalo u nasljedovanju Krista. On se suprotstavlja i odupire iskušenjima bogatstva, moći i vlasti te svjetovnoj slavi. I to je cijena učeništva u kojoj milost nije jeftina nego je dragocjena, za koju je Kristov sljedbenik spreman dati i ostaviti sve što ima, prihvatiti patnju, rado usmrćivati svoje strasti, u sebi umrijeti kako bi za Krista živio. Nasljedovanje Krista, nastavlja Bonhoeffer, nije apstraktna ideja niti doktrinarni sustav nego je to osobni odnos s Kristom. Prihvaćanje doktrinarnog sustava može imati svoju praktičnu primjenu, ali se apstraktne ideje i doktrinarni sustavi ne mogu slijediti u osobnoj poslušnosti. Nasljedovanje Krista ili učeništvo zahtijeva jasan prekid sa starim načinom življenja i početak novoga, u kojemu je poslušnost Kristu u samom njegovu središtu. Zato je, prema Bonhoefferu, poslušnost Kristovom pozivu prvi korak vjere, koja će vjernika voditi i dovoditi u situacije u kojoj je vjera moguća i potrebna, kako bi on od nje i po njoj mogao duhovno oživjeti i živjeti. Prema tome, nakon odgovora Kristovom pozivu, slijedi nam izbor između poslušnosti ili neposlušnosti koji je jednako ključan kao i izbor između vjere i nevjere. To je sažetak Bonhoefferova razumijevanja učeništva. Kristov je poziv izraz Božje dragocjene milosti, a čovjekov odziv, koji izvire iz središta čovjekova bića, može biti samo vjera i poslušnost toj milosti.

učeništvo, milost, nasljedovanje

nije evidentirano