Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Varijabilnost sorti lucerne u nekim svojstvima sjemena (CROSBI ID 99767)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad

Popović, Svetislav ; Stjepanović, Mirko ; Grljušić, Sonja ; Čupić, Tihomir ; Tucak, Marijana ; Bukvić, Gordana Varijabilnost sorti lucerne u nekim svojstvima sjemena // Poljoprivreda (Osijek), 8 (2002), 2; 5-10-x

Podaci o odgovornosti

Popović, Svetislav ; Stjepanović, Mirko ; Grljušić, Sonja ; Čupić, Tihomir ; Tucak, Marijana ; Bukvić, Gordana

hrvatski

Varijabilnost sorti lucerne u nekim svojstvima sjemena

Poznato je da su klijavost, energija klijanja, masa 1000 zrna, a kod lucerne i udio tvrdih zrna usko povezani s krupnoćom zrna. Utjecaj krupnoće zrna lucerne na kakvoću zrna malo je istraživan. Krupnoća zrna ovisi o nasljednim svojstvima kultivara i o agroekološkim uvjetima tijekom vegetacije (Lukić, 1986., Erić, 1987., Kolak, 1994., Guberac, 1996., Achary i sur.1999., Hall i sur.1998., Gjuric i sur.1997.). Utvrđivanje utjecaja varijabilnosti krupnoće sjemena sorti lucerne te ostalih gore navedenih svojstava, bio je cilj je ovoga istraživanja. Nakon žetve 2000. i 2001. godine za ovo istraživanje korišteno je sjeme četiri sorte lucerne (Vuka, Os-Sz, Osječka 90, Stela). Sjeme svake sorte razdvojeno je pomoću sita okruglog promjera veličine otvora 1, 50 mm i 1, 40 mm na tri frakcije. Za svaku frakciju određena je masa 1000 zrna, nakon čega su uzorci stavljeni na naklijavanje (po standardnoj metodi). Određena je energija klijanja, ukupna klijavost, broj tvrdih i bolesnih zrna kao i broj abnormalnih klica, u četiri ponavljanja, a rezultati su obrađeni statističkim programom MSTAT-C. Rezultati dvogodišnjih istraživanja pokazuju statistički vrlo značajan utjecaj godine, sorte i frakcije, kao i međusobnu povezanost istraživanih faktora na masu 1000 zrna. Najveću prosječnu masu 1000 zrna imala je sorta Osječka 90 (2, 097 g), a najmanju sorta Stela (1, 983 g). U prvoj godini istraživanja ostvarena je prosječno veća masa 1000 zrna za sve sorte. Utjecaj sorte i frakcije na energiju klijanja kao i na postotak tvrdih zrna bio je statistički vrlo značajan . Najveću energiju klijanja imala je sorta Osječka 90 (75, 38 %), a najmanju sorta Stela (70, 36 %). S povećanjem krupnoće zrna povećavala se energija klijanja. Najveći postotak tvrdih zrna imala je Stela (22, 17 %), a najmanji sorta Osječka 90(15, 55 %). Postotak tvrdih zrna smanjivao se s povećanjem krupnoće zrna (krupna frakcija 16, 28 %, sitna frakcija 22, 16 %). Iz provedenog istraživanja može se zaključiti da su istraživana svojstva uvjetovana genetskom strukturom sorte, koja pod utjecajem agroekoloških uvjeta može manje ili više doći do izražaja.

lucerna; sjeme; frakcija; masa 1000 zrna; energija klijanja; tvrdo sjeme

nije evidentirano

engleski

Variability on some alfalfa seed traits

nije evidentirano

alfalfa; seed; fraction; 1000.seed weight; germination energy; hard seeds

nije evidentirano

Podaci o izdanju

8 (2)

2002.

5-10-x

objavljeno

1330-7142

Povezanost rada

Poljoprivreda (agronomija)