Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 112742

Genetska varijabilnost kvantitativnih svojstava lucerne


Čupić, Tihomir
Genetska varijabilnost kvantitativnih svojstava lucerne 2002., magistarski rad, Agronomski fakultet, Zagreb


Naslov
Genetska varijabilnost kvantitativnih svojstava lucerne
(Genetic Variability Quantitative Characteristic in Alfalfa)

Autori
Čupić, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.06

Godina
2002

Stranica
66

Mentor
Kozumplik, Vinko

Neposredni voditelj
Popović, Svetislav

Ključne riječi
Lucerna; populacija; varijabilnost; nasljednost
(Alfalfa; population; variability; heritability)

Sažetak
Lucerna je krmna kultura koja je najzastupljenija na oraničnim površinama u Republici Hrvatskoj. U istraživanju su korištene populacije lucerne stvorene na Poljoprivrednom institutu Osijek. Kao početni materijal za stvaranje populacija korištene su germplazme koje su prikupljene tijekom dugogodišnjeg rada Instituta. U pokusu su obavljene analize na gospodarski važna svojstva na pojedinačnim biljkama, s pretpostavkom da u raspoloživoj gemplazmi postoji zadovoljavajuća genetska varijabilnost za razvoj visokorodnih i stabilnih sorti. Cilj istraživanja bio je procijeniti varijabilnost svojstva populacija lucerne raznog porijekla, procijeniti nasljednost u širem smislu pojedinih svojstva, te utvrditi očekivanu genetsku dobit od selekcije za istraživana svojstva. Poljski pokus proveden je na lokaciji Osijek, na tipu tla eutrični kambisol. Pokus je postavljen po shemi slučajnog bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Veličina osnovne parcele bila je 10 m2. U dvije godine istraživanja (1999. i 2000.) vrijednosti prinosa zelene mase, visina, broj stabljika po biljci, omjer lista i stabljika te prinosa suhe tvari značajno su se razlikovale po godinama istraživanja tako i u dvogodišnjem prosjeku. Najniži koeficijent variranja svojstva utvrđen je kod omjera list i stabljika (11, 74 %), a najviši kod svojstva prinosa vlakana (51, 89 %). Najveću nasljednost u širem smislu u istraživanom materijalu imalo je svojstvo visine (h2= 0, 72) , a najmanju nasljednost prinos bjelančevina (h2= 0, 18). Prema vrijednosti istraživanih svojstava najveću očekivanu genetsku dobit ostvarili bi selekcijom na svojstvo broja stabljika (12, 14 %). Najmanju genetsku dobit ostvarili bi selekcijom na svojstvo prinosa bjelančevina. Najveći prinos zelene mase i suhe tvari ostvaren je s populacijom Tpl VI koja je ujedno imala i najmanji koeficijent varijabilnosti za navedena svojstva. Stoga populacija Tpl VI predstavlja najvredniju germplazmu za razvoj nove sorte visokog prinosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0073007

Ustanove
Poljoprivredni institut Osijek

Autor s matičnim brojem:
Tihomir Čupić, (225974)