hrvatski

Država i naknada štete u vrijeme prirodnih nepogoda - o pravnoj zaštiti i transparentnosti

Prirodne nepogode za sobom ostavljaju nesagledive posljedice: smrt, ozljede i bolesti, ali i značajnu materijalnu štetu. Kako prirodne nepogode u kontekstu naknade štete predstavljaju izvanredne događaje, ne postoji odgovornost države za naknadu tako prouzročene štete svojim građanima. Ipak, država će često, iz solidarnosti sa svojim građanima i u skladu sa svojim mogućnostima, odabrati način naknade bar dijela prirodnom nepogodom prouzročene štete. Država tako može usvojiti i poseban zakon kojim se obvezuje nadoknaditi cijelu ili dio tako prouzročene štete. Ali ako država to odluči učiniti, ima li pravo iz primjene takvog zakona isključiti pravnu zaštitu i transparentnost? Može li tako normirano pružanje pomoći omogućiti nadležnim tijelima djelovanje bez sudskog nadzora i trošenje proračunskih sredstava na netransparentan način? Nažalost, Republika Hrvatska ima iskustva s donošenjem ovakvih posebnih zakona. Najsvježiji primjer potaknut je katastrofalnim zagrebačkim potresom iz ožujka 2020., koji je odnio jedan život, prouzročio brojne ozljede i materijalnu štetu koja se broji u desecima milijardi kuna. Drugi važan primjer potaknut je katastrofalnim poplavama u Gunji iz 2014. Sličnost motivacije za usvajanje tih zakona čini ih idealnim za uspoređivanje zakonodavnih rješenja iz 2014. i 2020., odnosno utvrđivanje kako je (i je li) navedenim zakonima modificirana (uskraćena) mogućnost korištenja pravnih lijekova, odnosno kolika je razina transparentnosti primjene navedenih zakona.

odgovornost za naknadu štete, izvanredni događaji, prirodne nepogode, potres u Zagrebu

nije evidentirano