hrvatski

Herman Dalmatin: Dodiri Istoka i Zapada

Herman Dalmatin (lat. Hermanus Dalmata, Sclavus, Secundus, De Carinthia), rođen je u središnjoj Istri. Godina njegova rođenja nije poznata. Svoje obrazovanje Herman Dalmatin započeo je najvjerojatnije u benediktinskoj samostanskoj školi sv. Petra i Pavla u Šumi. Školovanje je zatim nastavio u Chartresu u Francuskoj 1130. godine, a završio ga u Parizu 1135. U Chartresu mu je predavao francuski teolog Thierry iz Chartresa. Nakon što je završio studij s prijateljem Robertom iz Kettona (lat. Robertus Ketenensis) otišao je na putovanje po Istoku. S njime je od 1138. godine živio u Španjolskoj u nekom središtu uz rijeku Ebro. U to vrijeme bavio se prevođenjem tekstova s arapskog. Godine 1138. preveo je astrološku raspravu Fatidica (Proročica) Sahl ibn Bišra. Fatidica ili Proročica šesta je knjiga astronomije (Sextus astronomiae liber) poznata i kao Prognostica. Djelo Liber imbrium (Knjiga o kišama) nastalo je oko 1140. godine. Ono nije ni Hermanovo izvorno djelo, a ni prijevod, već kompilacija raznih dijelova iz latinskih i arapskih rasprava. Poslije 1140. godine napisao je i svoju drugu kompilaciju De indagatione cordis (O preispitivanju srca) poznatu i pod imenom De occultis (O skrovitim stvarima). Abu Mašarov spis koji je naslovio Introductorium in astronomiam (Uvod u astronomiju) preveo je 1140. godine. Navjerojatnije je preradio prijevode Adelarda iz Batha. Riječ je o prijevodu Euklidovih Elemenata i Astronomske tablice matematičara i geografa iz 9. stoljeća Al-Kwārizmĭja. Hermana Dalmatina i Roberta iz Kettona je 1142. godine Petrus Venerabilis zadužio da prevedu Kur'ana i sastave tekstove o islamu. S njime su otišli na put po Španjolskoj. Te iste, 1142. godine, preveo je tekstove De generatione Mahumet (O Muhamedovu rađanju) i Doctrina Mahumet (Muhamedov nauk). Pretpostavlja se da je Herman Dalmatin u Leónu otvorio svoju školu. Iz Leóna se preselio u Toulouse, a zatim u Bézieres. Svoje jedino izvorno djelo De essentiis (O esencijama) napisao je u Bézieresu 1143. godine. Iste godine preveo je i Ptolemejevo djelo Planisphera. Pretpostavlja se da je napisao i djelo o astrolabu De compositione et de usu astrolabii (O konstrukciji i uporabi astrolaba). Nakon 1143. godine ne postoje sigurni podaci o njegovom životu.

Herman Dalmatin, astrologija, astronomija, prevođenje

nije evidentirano