hrvatski

Vertikalni profili atmosfere za vrijeme velikih šumskih požara

Požari na Jadranskoj obali ponekad mogu biti katastrofalni, te nerijetko iznenaditi svojom žestinom i brzim širenjem. Vremenske prilike i požari raslinja su usko povezani kao uzročno-posljedična veza vremena, ljudske djelatnosti i stanja gorivog materijala u kraćem vremenskom razdoblju. Vrlo važan meteorološki element koji utječe na nastanak i širenje požara raslinja je vjetar, te se plan kontrole gašenja požara treba osnivati na prognozi njegove brzine i smjera. Klasifikacija šumskih požara na Jadranu se u ranijim meteorološkim analizama temeljila na vremenskim uvjetima, tijekom kojih prevladava tipični vjetar (bura, jugo i maestral). Ponašanje vatre je u sve tri vremenske situacije bilo gotovo identično, a uočeno je da se u svim slučajevima brzina vjetra naglo povećavala s visinom iznad 10 m/s u nižem sloju troposfere do 1500 m. Ukoliko maksimum brzine vjetra u donjoj troposferi prijeñe 12 m/s, definira se kao niska mlazna struja. N jena pojava može imati važan utjecaj na dinamičke procese u atmosferi, a često prethodi prolazu hladne fronte. U Hrvatskoj je analizom Kornatskog požara po prvi puta ukazano da ova dva vremenska pokazatelja mogu upozoriti na izvanredno ponašanje požara. S tim ciljem su u ovom radu dodatno analizirani veliki šumski požari na Jadranu iz razdoblja 2001-2010. Vertikalni profili, simulirani numeričkim modelom ALADIN/HR, su u šest od osam promatranih situacija ukazali na pojavu niske mlazne struje u barem jednom terminu na dan početka požara. U prizemnom graničnom sloju je, ispod maksimuma brzine vjetra, vrlo vjerojatno došlo do pojave jake turbulencije (Ri < 1) koja je potpomogla širenje vatrene fronte. Analizom sinoptičkih karata je utvrñeno da je svim situacijama prethodio prolaz hladne fronte. Ovim radom se potvrdilo da su veliki požari na priobalju i otocima povezani s jakom turbulencijom ispod niske mlazne struje, a njihov početak je uoči prolaza hladne fronte. Stoga, u situacijama kada postoji vrlo velika opasnost za požare raslinja na Jadranu, dodatni kriterij za upozorenje bilo bi dobro prognozirano vrijeme prolaza hladne fronte, te pomoću modeliranih vertikalnih profila brzine vjetra definirati maksimum brzine, odnosno nisku mlaznu struju u graničnom sloju. Prepoznavanje ovih dodatnih kritičnih vremenskih uvjeta za požare raslinja bi zasigurno bili od velike pomoći pri upozoravanju vatrogasnih službi na pripravnost. Time bi bilo moguće smanjiti štete od požara raslinja, zaštiti prirodna i materijalna bogatstva, a ponajviše spasiti ljudske živote.

niska mlazna struja ; hladna fronta ; šumski požar

nije evidentirano