hrvatski

Bihać - fenomen slobodnog kraljevskog grada na granici s Osmanskim carstvom

Slobodni kraljevski grad Bihać do osmanskog je osvajanja 1592. jedan od najvažnijih urbanih, a time i sociopolitičkih centara onodobnog hrvatskog prostora. Izvanredno pozicioniran uz komunikaciju koja je spajala jadranski i panonski prostor, ali i u neposrednom pograničju naspram Osmanskog Carstva, Bihać će vrlo brzo postati važno vojno središte. Desetljećima prije stupanja dinastije Habsburg na ugarsko-hrvatsko prijestolje započeti će proces transformacije Bihaća u jedan od centara protuosmanskog obrambenog sustava. Nakon 1527. grad će postati sjedište Bihaćke kapetanije, zborno mjesto Hrvatske krajine te ključna točka za sigurnost zemalja Unutrašnje Austrije, primarno Kranjske. Pa ipak, iako je pograničnost, kao jedna od bitnih karakteristika cjelokupnog bihaćkog povijesnog iskustva, potentna istraživačka tema, historiografija Bihaću do sada nije posvetila osobitu pažnju. U izlaganju ću prezentirati posljedice osmanskih osvajanja na bihaćko društvo i status grada te karakter organske povezanosti grada sa zemljama Unutrašnje Austrije, primarno Kranjskom.

Bihać, Hrvatska, Habsburška Monarhija, Unutrašnja Austrija, Kranjska, Osmansko Carstvo, slobodni kraljevski grad, Bihaćka kapetanija, liminalnost, militarizacija

nije evidentirano