hrvatski

Pjesme za kraljevstvo Božje kao za pobudu i unapređenje kršćanskog života

Pjesmarica sadrži tri stotine pjesama koje je Ivo Zmaila rasporedio u trideset i dvije teme. Nakon uvodnih tema slijede one koje se odnose na liturgijska razdoblja, primjerice advent, Božić, korizmu i Uskrs. Nakon toga slijede pjesme različitih tema, od spasovskih pjesama, o blizini spasa, poziva k spasenju, sve do tema koje sadrže pjesme o smrti i vječnosti, čeznuća za nebom te večernje i za-ključne pjesme. Premda ovu pjesmaricu nije službeno publicirala Evangelička crkva, ona je našla svoju punu primjenu u bogoslužjima evangeličkih vjernika. I ne samo njih već i vjernika drugih kršćanskih zajednica. Zmailove prijevode pjesama preuzimali su drugi nakladnici crkvenih pjesmarica. Primjerice, pjesma broj 11 "Bog je među nama" nalazi se u pjesmarici baptističke crkve "Duhovne pjesme" iz 1951. godine pod brojem 17, u pjesmarici "Pjesme spasenja" iz 1969. godine Kristove pentekostne crkve po brojem 44, u pjesmarici Duhovne pjesme Hristove pentekostne crkve iz 1981. godine iz Beograda pod brojem 33. Isto se može ustvrditi i za brojne druge pjesme, primjerice "Mi slavimo nebesko carstvo", "Aleluja, krasno jutro", "Tebe Boga slavimo", "Oj ti radosno, oj ti blaženo, vrijeme milosti božićne", "Bog jeste ljubav jer on me spasi", "Krvav je izvor potek'o" itd. Zmailovi prijevodi pjesama s njemačkog jezika na hrvatski toliko su dobri i uspješni da su izdržali test vremena te ih i danas, s manjim izmjenama, pjevaju evangelički, reformirani, katolički i vjernici drugih crkava reformacijske baštine. U predgovoru pjesmarice Zmaila spominje "Pjesme kraljevstva Božjega" koje "…doživješe u više jezika vrlo mnogo izdanja (samo u njemačkom jeziku više od 50 izdanja u 540 hiljada primjera-ka)…". Prema pisanju Mattija Korpiaha, koji navodi izvješće e- vangelizatora i pisca Ernsta Modersohna (1870- 1948), svećenika u službi Gemeinschaftsbunda, koji je 1910. godine putovao po Hrvatskoj i posjetio Evangeličku crkvu u Zagrebu, Zmaila se "počeo brinuti za literaturu na hrvatskom jeziku jer (je) već preveo najbolje pjesme iz 'Reichsliedera' i Lutherov Mali Katekizam na hrvatski jezik." Reichslieder ili Reichs -Lieder [njemački: Pjesme iz Carstva (nebeskog ili Božjeg)] zbirka je kršćanskih pjesama koje su nastale tijekom preporodnog pokreta u Americi i Engleskoj oko 1870. godine i prevedene su na njemački jezik. Izvorno je zamišljena kao pjesmarica Gemeinschaftsbewegunga [njemački: kršćanski pokret zajednica] u njemačkoj pokrajini Schleswig-Holsteinu. Pokret kršćanskih zajednica nastao je tijekom pijetističkog buđenja tijekom druge polovice 19. stoljeća u nizu protestantskih crkava Njemačke i Švicarske. Pjesmarica, koja je kasnije dopunjavana pjesmama klasičnih crkvenih himni, doživjela je brojna izdanja i uredničke promjene. Dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća tiskana je u mnogim državama po cijelome svijetu u milijunskim nakladama. Pjesme ove pjesmarice nastajale su pod utjecajem duhovnog pokreta pijetizma, koji je potkraj 17. i početkom 18. stoljeća izrastao iz njemačkog protestantizma. Hrvatska enciklopedija piše kako osnivač pijetizma Philipp Jakob Spener (1635– 1705) nije prihvaćao Lutherov racionalizam i nauk o opravdanju po vjeri i o Bibliji kao jedinom izvoru inspiracije, već je propovijedao potrebu unutrašnje pobožnosti i činjenja dobrih djela. U Frankfurtu na Majni organizirao je krugove svojih privrženika collegia pietatis, skupove pobož- nosti, čiji su se članovi nazivali pijetistima. Pokret se širio i izvan Europe, osobito u Ameriku, pa su iz njega nastale različite religiozne struje i zajednice (metodizam, moravska crkva, duhovno buđenje itd.). Duhovni pokret pijetizma u postojeće crkveno pjevanje unio je značajne promjene, koje su sadržaje i melodije kršćanskih pjesama približile kršćanskom puku. U sadržajnom smislu pjesme iz ove pjesmarice na jednostavan, razumljiv i iskren način govore o raznim svetopisamskim temama prihvatljiv vjerničkim zajednicama. Njihovi evangelizacijski tekstovi potiču vjernike, i one koji to još nisu, na prihvaćanje Isusa Krista kao svog osobnog spasitelja, izražavaju predanje i ljubav prema Bogu, pružaju utjehu u nevoljama, izražavaju čežnju za nebom, nadaju se Gospodinovom dolasku, raduju se spasenju itd. Primjerice, stihovi pjesme broj 32 lirski izražavaju istovremeno evangelizacijski poticaj na obraćenje (predaj mu srce, predaj se sav) uz njegov ljupki poziv, blizinu Spasa i njegovu zaštitu (jedin' On zaklon ti je i štit), u kojega se treba čvrsto vjerovat' i ljubiti od srca sveg', i navješćuju buduću nagradu i radost vječnog zajedništva vjernika s Kristom: Dođi sad Spasu još ovaj čas! Dok je još vrijeme, slušaj mu glas. On nam je blizu, ima nas rad, ljupko nas zove sad. Zbor (ili pripjev): Krasno, da krasno jednom će bit', kad nam s' prekine životu nit. Čiste od grijeha Isus će nas pozvati u svoj dom! Nadalje, ove pjesme imaju dovoljno jednostavnu formu, primjerice sadrže tri do pet strofa (kitica) s pripjevom, krajnji slogovi stihova se rimuju kada god je to moguće pa se zato relativno brzo uče, lako se pamte i rado prenose. Ujednačenih harmonijskih oblika i međusobno slične, glazbeno ne zahtjevne većini vjernika su bliske i pjevne. Njihov tempo i tročetvrtinska mjera najčešće je dobro prilagođena sadržajima glavnih teoloških i pastoralnih tema. Prihvatljive su i onim osobama koje nemaju glazbeno obrazovanje pa su svoju primjenu dobile tijekom bogoslužja, ali i na manjim okupljanjima vjernika u privatnim domovima. Ovako oblikovane kršćanske pjesme ispunile su svoju svrhu i uloge koje su im prvotno bile namijenjene. Osim što su utvrđivale i jačale kršćansku vjeru, izrađivale međusobno crkveno zajedništvo, često su bile poticaj obraćenju i duhovnoj obnovi. Kada se teološke doktrine i evanđeoske poruke preoblikuju u stihove i prikladno uglazbe, lakše se pamte i brže dospijevaju do ljudskih srdaca. Vjerojatno je Zmaila, u svojoj višegodišnjoj pastirskoj službi uvidio duhovnu i jednako važnu kulturnu ulogu kršćanskih pjesama u izgradnji crkvene zajednice, te je odlučio u vlastitoj nakladi tiskati ovu pjesmaricu. Danas bi to značilo da je osobno platio troškove njenog tiskanja. Primjerak pjesmarice koja nas je potakla na publiciranje pretiska, prema našim saznanjima, jedini je sačuvani primjerak u Hrvatskoj. Nalazi se u muzejskoj izložbi Izložbeno-informacijskog centra Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hr-vatskoj, u ulici Franje Markovića 7 u Osijeku.

liturgijske pjesme, reformirana crkva, evangelička crkva, kršćanske pjesme

nije evidentirano